KADA MLAD, naizgled zdrav čovjek iznenada premine, osobito ako je poznat, društvene mreže često preplave komentari i pitanja među kojima su najčešći:”Je li to zbog cjepiva? i “U zadnje vrijeme sve češće umiru mladi”.
Važno je razumjeti da su ljudi oduvijek umirali mladi, čak i oni koji su bili zdravi ili naizgled zdravi. Primjerice, brat poznatog američkog pisca Henryja Davida Thoreaua, John Thoreau Jr. umro je 1842. godine u 27. godini od tetanusa nakon što se porezao britvom. Taj je slučaj postao poznat jer je njegov brat bio slavan.
Ljudi sve manje umiru mladi
Danas, zahvaljujući dostupnosti informacija, lako doznajemo za smrt svake iole poznatije osobe, što može stvoriti dojam da mladi ljudi sve češće umiru. No stvarnost je upravo suprotna. Očekivano trajanje života globalno je poraslo.
Početkom 20. stoljeća ljudi su u prosjeku živjeli samo 30 do 40 godina, dok danas prosječan životni vijek doseže 70 do 80 godina, ovisno o regiji i uvjetima. To ne znači da prije 100 godina nitko nije živio duže, već upravo to da je danas mnogo manje ljudi koji umiru mladi, što znači da ih više doživi zrelost i duboku starost.
Glavni uzroci povećanja životne dobi su bolja higijena, medicinska skrb, cjepiva i antibiotici. Na primjer, John Thoreau Jr. danas vjerojatno ne bi umro od tetanusa, jer imamo cjepiva, antibiotike i antitoksine koji to sprječavaju.
Skraćenje životnog vijeka posljednjih desetljeća
Iako globalno ljudi danas žive duže, u nekim razvijenim zemljama poput SAD-a i Velike Britanije, očekivano trajanje života posljednjih je desetljeća u blagom padu. Glavni uzroci toga su: rast incidencije kroničnih bolesti, pretilosti, mentalnih poremećaja, opioidne krize i posljedice pandemije covida-19.
Također, pad životnog vijeka djelomično je povezan s društvenim raslojavanjem i smanjenom dostupnošću kvalitetne medicinske skrbi za ranjive skupine (grafikon dolje).
Skraćenje života zbog pandemije
Pandemija covida-19 također je imala utjecaj na očekivano trajanje života. Studije su pokazale da je globalno trajanje života smanjeno za 1 do 3 godine, ponajviše u zemljama poput SAD-a i istočne Europe.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Prema podacima objavljenim u uglednom časopisu Nature Scientific Reports, ljudi koji su umrli od covida-19 izgubili su 10 do 14 godina potencijalnog života, što se snažno odrazilo na očekivano trajanje života jer je, prema procjenama Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), od njezinih posljedica prerano umrlo oko 14.9 milijuna ljudi.
Nije cjepivo, naprotiv
Važno je napomenuti da je smanjenje životnog vijeka tijekom pandemije povezano s covidom-19, a ne s cijepljenjem. Istraživanja su pokazala da je stopa smrtnosti od svih uzroka niža među cijepljenima u usporedbi s necijepljenima, jer su cjepiva značajno smanjila rizik od teških oblika covida-19, ali i od posljedičnih komplikacija.
Zašto ljudi umiru mladi?
Zašto sve ljudi umiru mladi i naizgled zdravi?
Glavni uzroci smrti među mladim osobama u zapadnim zemljama uključuju maligne bolesti, koje čine 41.9% svih smrtnih slučajeva (iako maligne bolesti nisu uzrok nagle smrti), te kardiovaskularne bolesti koje su odgovorne za 25.8% svih smrti u toj dobnoj skupini.
Vanjski uzroci, poput nesreća, samoubojstava i predoziranja također značajno doprinose smrtnosti među mladima, osobito među muškarcima.
Prof. dr. sc. Višnja Nesek Aadam, predstojnica Klinike za anesteziologiju, reanimatologiju i intenzivno liječenje Kliničke bolnice Sveti Duh, kaže da je često riječ o zdravstvenim problemima koji nisu bili dijagnosticirani.
“Iznenadna smrt mladih osoba obično je posljedica srčanih bolesti, poput aritmija, hipertrofijske kardiomiopatije ili urođenih srčanih anomalija, ali može biti uzrokovana i aneurizmama mozga, plućnom embolijom, rijetkim metaboličkim poremećajima, genetskim čimbenicima, upalama ili predoziranjem”, tumači.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Iznenadna srčana smrt (SCD)
Nagla srčana smrt (SCD) jedan je od najtragičnijih i najneočekivanijih događaja. To je iznenadna smrt uzrokovana srčanim problemima, bez prethodnih simptoma.
Opća incidencija kod mlađih od 60 godina procjenjuje se na 10 do 30 slučajeva na 100.000 osoba godišnje. Kod osoba mlađih od 35 godina, u sportski aktivnoj i zdravoj populaciji, ona je od 1 do 2 slučaja na 100.000 godišnje, no veća je kod sportaša.
Nesek Adam kaže da mnogi vjeruju da mladi ljudi koji vode zdrav način života nisu izloženi riziku od takve smrti. “No stvarnost je drugačija. U većini takvih slučajeva uzrok je neprepoznata srčana bolest koja se može razvijati bez očitih znakova”, govori.
Kao primjer navodi smrt jednog 22-godišnjeg sportaša, koji je iznenada preminuo tijekom treninga.
“Mladić je bio vrhunski sportaš, trenirao je svakodnevno i bio u izvrsnoj formi. Nije imao nikakve vidljive zdravstvene probleme ni simptome koji bi ukazivali na ozbiljan srčani problem. Međutim tijekom treninga iznenada se srušio na terenu i, unatoč naporima liječnika, preminuo.
Obdukcija je pokazala da je uzrok smrti bila hipertrofijska kardiomiopatija – bolest koja uzrokuje zadebljanje srčanog mišića i ometa pravilno funkcioniranje srca. Takvi slučajevi ilustriraju kako iznenadna smrt, iako rijetka, može pogoditi i mlade, naizgled zdrave osobe. To je istovremeno i upozorenje na važnost redovitih medicinskih pregleda, čak i za sportaše”, ističe Adam Nesek.
Neprepoznati problemi
Iako je javnost uglavnom svjesna postojanja SCD-a, mnogi nisu svjesni uzroka, čimbenika rizika i načina prevencije. Nesek Adam kaže da se SCD često javlja zbog životno ugrožavajućih aritmija koje ometaju sposobnost srca da pumpa krv.
“Kod mladih osoba najčešće se javlja uslijed hipertrofijske kardiomiopatije, urođenih srčanih anomalija, rijetkih genetskih poremećaja kao što je Brugada sindrom ili upala srčanih mišića povezanih s virusnim infekcijama poput gripe ili covida-19.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Tu su također i rijetke srčane aritmije, koje mogu uzrokovati smrtonosne nepravilnosti u ritmu srca i dovesti do njegovog zastoja. Ti poremećaji često ostaju neprepoznati dok se ne dogodi tragičan ishod, a ponekad je jedini način da se ova opasnost prepozna kroz detaljnije testiranje, poput EKG-a, ultrazvuka srca ili genetskih testova”, objašnjava.
Cjepiva smanjuju problem
Nesek Adam kaže da istraživanja jasno pokazuju da cjepiva ne izazivaju iznenadnu smrt, naprotiv.
“Iako su se pojavile teorije koje sugeriraju povezanost cijepljenja i SCD-a, istraživanja nisu pokazala nikakvu značajnu povezanost. Pretpostavke o tome često proizlaze iz nesporazuma o uzrocima SCD-a. U stvarnosti, iznenadna smrt mladih često je posljedica neprepoznatih srčanih problema, a povezivanje smrti s cijepljenjem najčešće je anegdotalno.
Štoviše, znanstvena istraživanja pokazuju suprotno – da cjepiva, koja su dokazano smanjila rizik od teških oblika covida-19, također smanjuju i rizik od srčanih komplikacija koje mogu dovesti do iznenadne smrti. Rizik od ozbiljnih komplikacija, uključujući srčane probleme, daleko je veći kod osoba koje obole od covida-19 nego kod onih koji prime cjepivo.
Covid-19, čak i ako se relativno lako preboli, može uzrokovati ozbiljne kardiovaskularne probleme, uključujući upalu srca i krvnih žila te povećanje rizika od srčanog udara i iznenadne srčane smrti”, zaključuje naša sugovornica.
