Mnogo prije Tyrannosaurus rexa, planetom Zemljom su dominirali super-mesojedi, čudniji i strašniji od svega što je Hollywood zamislio.
Dvije životinje su kružile jedna oko druge, obje procjenjujući robusno, bezdlako tijelo svog suparnika.
Sabljasti zubi
Sa sabljastim zubima poput noževa, prodornim kandžama i kožom debelom poput nosorogove, otvorile su čeljusti gotovo 90 stepeni – i krenule u bitku.
S desne strane jedne životinje, zubi druge su se zabili odozgo. U djeliću sekunde bilo je gotovo. Zarivajući svoje očnjake od petnaestak centimetara u njušku protivnika, napadač je odnio pobjedu.
To se zapravo dogodilo – ili nešto slično, prenosi BBC.
Oko četvrt milijarde godina kasnije, sunčanog dana u martu 2021., Julienu Benoitu uručena je prilično “neobećavajuća” kutija.
Radio je u ugodno hladnom uredu u Prirodoslovnom muzeju Iziko u Cape Townu u Južnoj Africi, gdje je bio pozvan da posjeti fosilnu zbirku. Posuda je bila vrlo stara, jednostavna kartonska kutija.
„Nije otvarana najmanje 30 godina“, kaže Benoit, vanredni profesor evolucijskih studija u Johannesburgu.
Unutra je bila hrpa kostiju, uključujući bezbrojne lobanje, od kojih su mnoge bile pogrešno označene.
Dok ih je sortirao i reklasificirao – pripisujući ih davno izumrlim vrstama – primijetio je malu, sjajnu površinu.
Borba za dominaciju
„Bio je to uzbudljiv trenutak. Odmah sam znao što gledam“, kaže Benoit.
Sa širokim osmijehom otišao je posjetiti svoju kolegicu i zamolio je da posudi njen mikroskop kako bi bolje pogledao.
Sjajna površina pripadala je zubu. Ovaj je bio šiljast i zaobljen, a bio je ugrađen u lobanju druge životinje, vjerovatno pripadnika iste vrste.
Benoit vjeruje da su se dvije jedinke veličine vuka borile za dominaciju prije nego što im se odlomio jedan od manjih zuba.
Ali ovo nije bio zub nijednog dinosaura. Bio je to artefakt davno zaboravljenog svijeta – ovjekovječenog u kamenu mnogo prije nego što su se pojavili T. rex, Spinosaurus ili Velociraptor.
Lobanja je pripadala neidentificiranoj vrsti gorgonopsija – grupi predatora koji su harali Zemljom prije otprilike 250 do 260 miliona godina, jureći veliki plijen.
Ovo je bio perm, nejasno razdoblje geološke historije u kojem su planetom vladale divovske zvijeri koje su trčale karakterističnim geganjem i ponekad “grickale” morske pse.
Tokom ove žive noćne more, povremeno je bilo više mesoždera nego plijena za jelo na kopnu.
Zaria Gorvett istražuje neobične grabežljivce perma – drevne životinje vjerojatno daleko jezivije i eksperimentalnije od svega što je Hollywood zamislio.
Perm je započeo prije otprilike 299 do 251 miliona godina, kada se svo kopno na Zemlji spojilo u jednu cjelinu, superkontinent Pangea, okružen ogromnim, globalnim okeanom zvanim Panthalassa.
Ekstremno doba
Ovo je bilo doba ekstrema. Počelo je ledenim dobom koje je južnu polovinu kontinenta pretvorilo u neprekinuti blok leda i zadržalo toliko vode da je globalni nivo mora pao i do 120 metara.
Nakon što je to završilo, superkontinent se postupno zagrijavao i isušivao. S takvim prostranstvom neprekinutog kopna, unutrašnjost nije imala koristi od efekata hlađenja ili vlaženja okeana, stvarajući prostranstva pustoši.
Do srednjeg perma, centralna Pangea bila je uglavnom pustinja razasuta crnogoricom, isprekidana povremenim poplavama.
Dijelovi su bili gotovo nenastanjivi, ponekad s temperaturama zraka do 73 stepena.
Zatim, pred kraj perma, cijela se planeta naglo zagrijala za oko deset stepeni, otprilike dvostruko više od najgoreg mogućeg scenarija danas ako emisije stakleničkih plinova nastave nekontrolirano rasti.
To je postavilo temelje za najveće masovno izumiranje u historiji Zemlje i uvjete u kojima će dinosauri dominirati…
Tuzlanska Republika
