Svako toliko i u Srbiji se aktualizira tema vraćanja obaveznog služenja vojnog roka. Sjećate se, Aleksandar Vučić je još u kolovozu 2018. obznanio da se “ponovo razmišlja o obaveznom vojnom roku”, nakon čega je tadašnji ministar obrane Aleksandar Vulin obznanio kako je spreman i on “žrtvovati 15 dana svog života” za vojnu obuku.
Ideja se ponovo “vrti” u srbijanskom javnom prostoru. Spominje se obuka u trajanju od četiri mjeseca. No, s druge strane, dolaze prigovori koji ukazuju da je riječ o teško izvedivom pothvatu, ujedno i preskupom! Srbija je, naime, prije 13 godina uvela profesionalnu vojsku, a obavezno služenje je ukinuto.
O stanju u vojsci Srbije, piše beogradski tjednik NIN, možda najbolje govori podatak koji je 2021. iznio Vojni sindikat – da je tamošnju vojsku napustilo skoro 10.000 obučenih profesionalaca i da je stanje operativnosti vojske, kada su u pitanju ljudski resursi, „daleko od onog koje državnom vrhu prikazuju vojni dužnosnici“. Vjerojatno otud i procjene vojnih analitičara da za nekadašnju popunjenost vojske nedostaje čak 30 posto ljudi. Teško da bi u tom smislu četveromjesečna obuka bitno promijenila stvari.
Ministar obrane i (naravno, samo formalni, jer se pravi odaziva na ime Aleksandar Vučić) lider SNS-a Miloš Vučević u šturom obrazloženju inicijative za obavezno služenje vojnog roka, između ostalog, kaže da su „potrebe, obrambene i sigurnosne da Srbija ima nove novake, nove obveznike i novi sastav, koji je uvijek spreman čuvati državu“, što će reći kako sugerira mogućnost nekog novog sukoba, u koji će Srbija jamačno, ničim izazvana, biti uvučena.
Nekadašnji načelnik Uprave za odnose sa javnošću Vojske Srbije i član pokreta Srbija centar, Petar Bošković za NIN kaže da je najpre trebalo dobro “ispitati sigurnosnu situaciju”, a to, prema informacijama koje on ima, nije učinjeno.
„Očigledno je riječ o političkoj odluci koju vlast kroz parlament može donijeti, ali jamčim da se to u praksi ne može provesti. Ova inicijativa služi da se prikrije činjenica kako ova vlast postupno odustaje od Kosova. Pa evo, nedavno je odlučeno da automobili s kosovskim tablicama mogu nesmetano prolaziti kroz Srbiju, a prošle godine umalo nije zbog toga izbio rat! Od 2017. se ideja o vraćanju obaveznog služenja vojnog roka po potrebi lansira u medijima. Osim toga, u posljednjih nekoliko godina dramatično je palo povjerenje u vojsku kao instituciju. A ono je donedavno iznosilo skoro 70 posto. Zašto se to dogodilo? Pa zato što se u ovih 11 godina promijenilo sedam ministara obrane. To se jednostavno ne radi! Vučević nema pojma o sistemu, a svi ti ministri imaju loše savjetnike koji se dodvoravaju“, kaže Bošković.
On također podsjeća da su od 2007. do 2010. rezultati profesionalizacije vojske bili izuzetni, te da je tada bilo 10.000 vojnika po ugovoru sa tendencijom da se dobar dio “prevede” u sastav Vojske Srbije. On napominje i da je tada popunjenost vojske bila oko 90 posto i da problemi počinju negdje 2012. godine…
„Nije uspostavljena ni aktivna ni pasivna pričuva. Osim toga, kada smo krenuli s profesionalizacijom, u to vrijeme nudili smo dobre uvjete, solidnu plaću, dok je ona sada ispod republičkog prosjeka. Nije tajna da pripadnici vojske nisu živeli od plaća, nego od drugih benefita”, kaže Bošković za NIN.
“Dolaskom Vučića na mjesto ministra obrane, dnevnica je smanjena na 150 dinara. Danas iznosi 1.100, što je tek polovina od svote koju smo davali prije petnaestak godina. Prirodno, tada počinje osipanje kadra. I to ne samo vojnika, nego i dočasnika i časnika. U Litvi, recimo, vojnik ima plaću 3.000 eura, a u Švedskoj i Norveškoj, koje također imaju obvezno služenje vojnog roka, ljudi koji nisu služili ne mogu dobiti posao u javnim službama“, ističe Bošković za NIN.
Nekadašnji načelnik Generalštaba Vojske Srbije i Crne Gore Dragan Paskaš pak u izjavi za Danas ističe da bi Vučević kao čovjek na odgovornoj funkciji trebao izaći s gotovim planom, te da ovakvu najavu vidi tek kao površan potez.
„Ovaj korak podrazumijeva i da su u budžetu osigurani novci, jer ako netko očekuje da će vratiti vojnika u ambijent od prije 20 godina, gdje ih je bilo po 20 u spavaonici, onda ne razumije sistem ili ima loše namjere. U drugim zemljama ljudi sada traže poluhotelski smeštaj, odgovarajuću hranu, vrijeme posvećeno sebi“, rekao je Paskaš za Danas.
Materijalni moment kao jedan od ključnih problema u provođenju ideje o obveznom služenju vojnog roka vidi i Bošković. On ističe da su časnici nekada imali primanja u visini tri prosječne plaće u Srbiji.
„Osigurajte te uvjete i nećete imati nikakav problem. Čak i oni koji su bili na dobrovoljnom služenju vojnog roka, kada vide kako živi njihov nadređeni, napuštaju vojsku. To je ključni problem. Da ne govorimo o činjenici da su potrebna ogromna sredstva da se čitava stvar pokrene. U vrijeme kad je ministar bio Zoran Đorđević govorilo se o svoti od 700-800 milijuna eura”…
