Cijela kampanja u Srbiji za parlamentarne i lokalne izbore svela se na Vučićevo prenemaganje sažeto u kovanici “Ne damo Kosovo!”.
Oni koji su, kad je u pitanju “sveta srpska zemlja”, povjerovali njegovim naprednjacima, vjerujući kako je odolio svim pritiscima iz EU-a u vezi ustavnopravnog integriteta Kosova, južne srpske pokrajine, kako je naziva službeni Beograd, prevarili su se. Upravo suprotno, dok se galamilo u predizbornoj kampanji o novovjekovnom Obiliću, šaptom su pale filijale Komercijalne banke na Kosovu.
Radnicima su uručeni otkazi uz dogovorene otpremnine, a klijentima poručeno da se po dinarske isplate upute u najbližu poslovnicu u Vranju, u Srbiji, do koje od Gračanice, primjerice, ima i više od sto kilometara.
O čemu se radi? Priština je očito u tihom dogovoru s predstavnicima međunarodne zajednice proglasila euro jedinom službenom valutom na području Republike Kosovo i tako srpski dinar, u kojem dobrom dijelu Srba sa sjevera Kosova stižu plaće i mirovine iz Beograda, izbacila iz platnog prometa.
Premda je Europska komisija od kosovskog premijera Albina Kurtija zatražila očitovanje o ovom potezu, Miroslav Lajčak, posebni predstavnik EU-a za dijalog Beograda i Prištine te druga regionalna pitanja, unatoč prigovoru Aleksandra Vučića, znakovito šuti.
Na ovaj se način sprječava postojanje paralelnog prosvjetnog, zdravstvenog i kulturnog sustava na Kosovu kojim se upravlja iz Beograda u sredinama u kojima živi većinsko srpsko stanovništvo. Profesionalni kadar koji obavlja te poslove nerijetko stiže iz Srbije, pa je veliko pitanje koliko će ih ostati na svojim radnim mjestima nakon što osvijeste činjenicu da na Kosovu više neće moći dobivati plaću u dinarima.
Samo preko Kancelarije za Kosovo i Metohiju Srbima na Kosovu matična država svake godine šalje više od sto milijuna eura. Bez tog novca, kao i činjenice da su na sjeveru Kosova režije zahvaljujući Vladi iz Beograda svedene na simboličnu razinu, iselili bi se i preostali Srbi koji, unatoč svemu, ne žele napustiti rodnu grudu.
Svih ovih godina na sjeveru Kosova, najviše u Kosovskoj Mitrovici, a manjim dijelom i u srpskim enklavama diljem zemlje, vlada svojevrsno dvovlašće. Zaposleni u javnim službama i umirovljenici srpske nacionalnosti dobivaju plaće i mirovine iz Srbije u nacionalnoj valuti te zemlje, premda žive na Kosovu čije je postojanje amenovao dobar dio međunarodne zajednice.
Od sada će svi koji su i dalje financijski vezani uz matičnu zemlju po novac za plaće ili mirovine morati u Srbiju. Naime, ono što je već učinila Komercijalna banka na Kosovu sprema se učiniti i Poštanska štedionica pod kontrolom Beograda, koju Priština prisiljava na poštovanje pravnog integriteta Kosova i platni sustav uspostavljen Ustavom i zakonima te države.
Istodobno, na djelu su još dva procesa kojima Srbija de facto priznaje Kosovo. Prvi je da se vozila s registracijskim oznakama za službeni Beograd nepriznate države Kosovo mogu slobodno kretati Srbijom, i drugi da su Srbi posljednjih dana navalili sa zahtjevima za izdavanje putovnice Republike Kosovo, jer ona, zahvaljujući milošću političkog Zapada, svim građanima Kosova nudi bezvizni ulazak u zemlje schengenskog graničnog prostora.
Kako poručuju iz Prištine, Kosovo više nije u kavezu, a njegovi građani mogu slobodno putovati Europskom unijom, što su podjednako s oduševljenjem dočekali Albanci i Srbi, pa nerijetko zajedno u dugim redovima čekaju na dobivanje kosovske putovnice.
Nakon što su Srbi južno od Ibra praktički integrirani u sve institucije Republike Kosovo, jer dobar dio njih ima sve službene dokumente te prima plaće i mirovine u eurima, sad je isti proces krenuo i na sjeveru Kosova jer je na to, daleko od svjedoka, nevoljko pristao predsjednik Aleksandar Vučić, kojem EU zauzvrat, unatoč tome što Putinu i Rusiji nije okrenuo leđa, neće uskratiti sredstva iz pretpristupnih fondova ni uvesti radne vize za Srbe koje rade u državama Europske unije.
Centralna banka Kosova službeno je objavila da će od prvog veljače na Kosovu euro biti jedina valuta kojom se može koristiti za obavljanje gotovinskih transakcija i u platnom sustavu.
Od početka godine stupila je na snagu primjena bezviznog režima za građane Kosova za putovanja unutar Schengena, što građanima Kosova omogućuje putovanje unutar tih zemalja bez viza do 90 dana u bilo kojem razdoblju od 180 dana.
Vlada Kosova usvojila je odluku kojom je odobrila prestanak obveznog stavljanja naljepnica na registracijske tablice vozila registriranih u Srbiji, a od početka godine automobili s kosovskim tablicama mogu u Srbiju, premda Beograd formalno ne priznaje postojanje Republike Kosovo. Ne priznaje formalno, ali očito, korak po korak, prihvaća realno stanje stvari.
