Prije više od tri desetljeća, Černobil je postao sinonim za katastrofu kada je reaktor četiri nuklearne elektrane doživio nezgodu koja je oslobodila opasne količine radioaktivnog materijala. No, iznenađujuće, danas je Černobil, prema izvješću s portala Phys.org, postao dom za širok spektar ugroženih vrsta, uključujući medvjede, vukove i risove, čineći ga jednim od najvećih prirodnih rezervata u Europi.
Znanstvenici su od tada pažljivo pratili životinjski svijet u regiji, ne samo zbog očuvanja, već i zbog znatiželje o njihovoj mogućoj prilagodbi radijaciji. Nedavna studija sugerira da bi žabe gatalinke mogle biti jedan od primjera te prilagodbe.
Započeta 2016. godine, ova studija primijetila je neobičnu promjenu u boji gatalinki koje su razvile tamnu nijansu, suprotno njihovom uobičajenom svijetlozelenom izgledu. Interesantno, istraživači su otkrili da tamnija boja nije uvjetovana trenutnim razinama radijacije, već povijesnim razinama iz vremena nesreće. To znači da su žabe koje su živjele u područjima s visokom povijesnom radijacijom razvile tamniju nijansu boje.
Zaštita melaninom: Ključna uloga tamnog pigmenta u prilagodbi žaba u Černobilu
Dakle, zašto su neke žabe u Černobilu danas gotovo crne? Odgovor leži u melaninu, tamnom pigmentu koji čini mnoge organizme, uključujući ljude i životinje, tamnijima.
Manje poznato je da melanin može smanjiti štetne učinke ultraljubičastog i ionizirajućeg zračenja apsorbirajući i raspršujući zračenje. Također, melanin može neutralizirati štetne molekule unutar stanica, čime smanjuje rizik od oštećenja stanica uslijed radijacije.
Istraživači su zaključili da su žabe s tamnijom pigmentacijom bile bolje zaštićene od radijacije, što im je omogućilo bolje preživljavanje i uspješniju reprodukciju. Tijekom samo 36 godina ili 10 generacija žaba, prirodna selekcija je favorizirala žabe s tamnijom bojom.
“Rezultati našeg istraživanja sugeriraju da su žabe iz Černobila mogle proći kroz proces brze evolucije kao odgovor na radijaciju”, napisali su istraživači. “U ovom scenariju, žabe s tamnijom bojom u vrijeme nesreće, koje obično čine manjinu u svojim populacijama, bile bi preferirane zbog zaštitne akcije melanina.”
Dakle, čini se da su tamne žabe u Černobilu pokazale kako se prilagoditi izazovnim uvjetima.
Nada u nastavak istraživanja: Povratak znanstvene zajednice u Černobil
Istraživači su također istaknuli da ovo istraživanje predstavlja prvi korak prema boljem razumijevanju zaštitne uloge melanina u područjima koja su pogođena radioaktivnim zagađenjem. Osim toga, otvara vrata za obećavajuće primjene u različitim područjima poput upravljanja nuklearnim otpadom i istraživanja svemira.
Nažalost, istraživanje prirodnog okoliša oko Černobila je privremeno obustavljeno zbog obrane ukrajinskih snaga od invazije Rusije. No, istraživači se nadaju da će uskoro moći nastaviti s radom.
“Nadamo se da će rat u Ukrajini završiti što prije i da će međunarodna znanstvena zajednica moći ponovno nastaviti istraživati zajedno s našim ukrajinskim kolegama fascinantne evolucijske i procese obnove ekosustava Černobila”, istaknuli su.
