Zavod za javno zdravsto FBiH je nedavno objavio Zdravstveno statistički godišnjak za 2022.godinu. Posebno je interesentno poglavlje o mortalitetu, odnosno broju umrlih po oboljenjima.
U uređenim sistemima, u kojima funkcioniraju institucije, planovi funkcioniranja i finansiranja zdravstvenog sistema se kreiraju, između ostalog, na osnovu zastupljenosti nekih oboljenja u ukupnom broju umrlih, tendencijom porasta ili smanjivanja stope smrtnosti pojedninih oboljenja, kao i poređenju sa istim parametrima u drugim državama.
U našim uslovima, planovi za pružanje zdravstvenih usluga i prateća raspodjela finansija se, veoma često kreiraju od strane nevladinih organizacija i populističkih političara, a ne na osnovu stvarnih potreba, statističkih parametara i na temelju struke.
Podaci za 2022. godinu pokazuju da su u Federaciji BiH umrle 23.187 osobe. Oboljenja cirkulatornog (kardiovaskularnog) sistema su vodeći uzrok smrti i zastupljene su sa 45,1% u ukupnom broju umrlih od svih uzroka smrtnosti (10.449 umrlih osoba).
Poređenja radi, u svjetskim razmjerama taj procenat je znatno niži i iznosi oko 29%. To znači, da se oboljenja od kojih se ubjedljivo najviše umire kod nas, mogu značajno bolje prevenirati, dijagnosticirati na vrijeme i kvalitetnije liječiti.
Pojedinačno, po oboljenjima, najviše smrtnih ishoda je bilo od:
- Akutnog infarkta miokarda: 2.438
- COVID-19 virus potvrđen: 1.926
- Moždanog udara: 1.755
- Esencijalne (primarne) hipertenzije: 1.553
- Malignih neoplazmi bronha i pluća: 1.037
- Hronične ishemične bolesti srca: 908
- Inzulino-neovisnog diabetes mellitusa: 801
- Pneumonie, neidentifikovan mikroorganizam: 381
- Malignih neoplazmi dojke: 321
- Malignih neoplazmi kolona: 302
Ukoliko se i dalje ne bude uvažavao stav struke, i dok se odlučno ne suočimo sa problemom neprihvatljivo visoke smrtnosti od kardiovaskularnih bolesti, te ukoliko nam „strategije“ budu krerane na osnovu populizma i nekih drugih parametara i interesa, sigurno je da će građani Bosne i Hercegovine i dalje bespotrebno umirati od ovih bolesti.
Prof dr Elmir Jahić, kardiolog
Predsjednik Udruženja interventnih kardiologa
