Ah, proljeće! Sunčani dani, cvijeće u punom cvatu, pjev ptica… i, nažalost, neizbježno kihanje. Da, došlo je to doba godine koje mnogi s nestrpljenjem iščekuju, a mnogi se i pribojavaju. Ako ste jedan od onih koji svake godine vode bitku s peludnom groznicom, pripremite se na mjesece borbe oboružani maramicama i meteorološkim aplikacijama. No, možda ste već primijetili da vas simptomi hvataju ranije nego prije? Niste sami u tome. Čini se da peludna groznica počinje ranije nego što smo navikli.
Prva linija obrane: Prognoze i “peludne bombe”
U Hrvatskoj, razina peluda varira ovisno o regiji, no u pravilu se kreće od umjerenih do visokih vrijednosti tijekom proljeća. Lokalni stručnjaci ističu kako je potrebno biti oprezan, posebno u kontinentalnim područjima gdje dolazi do masovnijeg oslobađanja peluda od strane stabala poput breze i hrasta. Ova pojava često rezultira tzv. “peludnom bombom”, koja može izazvati intenziviranje simptoma alergije među osjetljivim stanovništvom, osobito kada toplije vrijeme naglo nastupi.
Peludna groznica rijetko dolazi kao iznenađenje onima koji su s njom već upoznati. Poznavanje biljnih vrsta koje izazivaju simptome i predviđanje vremena kada će simptomi biti najjači dio je svakodnevice oboljelih. Ali, što ako sve počinje ranije? Dr. Bernd Eggen, iz Agencije za zdravstvenu sigurnost Ujedinjenog Kraljevstva, istražio je ovu pojavu. U tekstu objavljenom na blogu Agencije u veljači, mjesecu kada obično ne razmišljamo o alergijama, objasnio je situaciju.
“Tradicionalno, u Velikoj Britaniji imamo tri glavne sezone peluda: od ožujka do svibnja dominira pelud stabala, zatim slijedi pelud trave sve do srpnja, a pelud korova poput pelina raste počevši od lipnja do duboko u jesen.”
Promjene koje donosi klimatska kriza mogu pridonijeti ranijem otpuštanju peluda. Ako ste alergični na određene vrste, možda ćete simptome početi osjećati već od siječnja. Ne zaboravite, stoga, antihistaminike staviti na svoj božićni popis želja.
Studija koja je analizirala pelud i gljivične spore kroz više od pet desetljeća u Velikoj Britaniji pokazuje sličan trend. “Naša studija sugerira da su više temperature zabilježene u posljednjim desetljećima povezane s većom ukupnom prisutnošću nekih peluda/gljivičnih spora, što može povećati buduće terete bolesti od alergija”, zaključili su autori studije.
Globalni pogled i lokalna rješenja
Iako su podaci specifični za Veliku Britaniju, slične studije pokazuju trendove i u drugim dijelovima svijeta. Sve to upućuje na to da bi globalno zatopljenje moglo značiti raniji početak sezone peluda, dulje trajanje sezone i intenzivnije simptome.
Što možemo učiniti? Pored globalnih napora za ublažavanje klimatskih promjena, možda bismo mogli posuditi neke trikove iz Japana, gdje su neka poduzeća za najteže pogođene radnike organizirala subvencionirana putovanja na mjesta s nižim razinama peluda, poput otoka Okinawa. No, za većinu nas, realnost je da ćemo morati ostati kod kuće, naučiti pravilno koristiti sprejeve za nos, i još na zimu početi pripremati zalihe maramica.
