Skoro četiri od svakih 10 novinara koji pokrivaju klimatsku krizu i pitanja životne sredine su bili ugroženi zbog svog rada, a 11% je bilo izloženo fizičkom nasilju, navodi se u novom istraživanju koje prenosi Guardian.
Globalno istraživanje više od 740 novinara i urednika iz 102 zemlje pokazalo je da je 43% onih kojima se prijeti “ponekad” ili “često” na meti ljudi koji se bave ilegalnim aktivnostima kao što su ilegalna sječa drva i rudarstvo. Oko 30% je dobilo prijetnju pravnim postupkom, što odražava rastući trend prema korporacijama i vladama koje koriste pravosudni sistem kako bi zabranile slobodu govora.
Globalna anketa Internewsove Earth Journalism Network (EJN) i Univerziteta Deakin je prvo istraživanje te vrste izazova s kojima se suočavaju novinari koji pokrivaju vjerovatno najhitnija, ako ne i egzistencijalna pitanja našeg vremena.
Izvještaj Covering the Planet uključuje intervjue sa 74 novinara iz 31 zemlje o tome koja im je pomoć potrebna da bi bolje obavili posao izvještavajući o ekstremnim vremenskim prilikama, zagađenju plastikom, nestašici vode i rudarstvu dok globalno grijanje i nekontrolirana korporativna pohlepa guraju planetu do granice, piše Guardian.
Većina je rekla da su klimatske i ekološke priče značajnije u odnosu na druge teme nego prije jedne decenije, ali da obim pokrivanja klimatske krize još uvijek nije srazmjeran težini problema.
Rekordne temperature, oluje, poplave, suše i šumski požari su sve jači širom svijeta, a zajednice s niskim prihodima i starosjedilački narodi najosjetljiviji su na klimatske utjecaje. Katastrofe kao što su porast nivoa mora, otapanje glečera, acidifikacija okeana i dezertifikacija također su pokretači prisilnih migracija, gladi i drugih katastrofa po ljudsko zdravlje.
Uprkos širini i veličini problema, 39% anketiranih novinara izjavilo je da su se autocenzurirali, uglavnom zbog straha od posljedica od “onih koji preduzimaju nezakonite aktivnosti” ili od vlada. Ne radi se samo o tome da se neki novinari i urednici osjećaju primorani da ne objave važne informacije – čak 62% ih je prijavilo da su objavili izjave izvora koji su skeptični prema antropogenim klimatskim promjenama ili nauci o klimi, u pogrešnom uvjerenju da je to potrebno za balans mišljenja u članku.
“Posao ‘pokrivanja planete’ predstavlja različite izazove za novinare širom svijeta – ali ovaj posao je hitan i vitalan“, rekla je dr. Gabi Mocatta, vodeća istraživačica sa Univerziteta Deakin.
“Ova studija, po prvi put, nudi istinski globalni uvid u izvještavanje o klimatskim promjenama i štetnosti po životnu sredinu… Takvi uvidi su ključni kako bi se podržao i proširio rad novinara koji pričaju najvažnije priče našeg vremena”, dodala je.
Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad
