Izbacivanje paragrafa o Crnoj Gori iz deklaracije Europskog vijeća, iako je bio predviđen, te otkazivanje posjeta predsjednika Europskog vijeća Charlesa Michela Podgorici su dva vidljiva čina kojima je Europska unija poslala poruku da neće olako prijeći preko usvajanja Rezolucije o Jasenovcu u skupštini Crne Gore. Slično kao Hrvatska, ni EU ne dovodi u pitanje zločine počinjene u Jasenovcu, ali trenutak koji je odabran, način kojim je uvrštena u dnevni red i izglasana te retoriku koja je tijekom debate korištena vide kao dokaz da se radi o široj priči i politizaciji koja će imati utjecaj na odnose Crne Gore s Hrvatskom, piše Jutarnji list.
Europska unija je očekivala da će poslije usvajanja Izvješća o ispunjavanju prijelaznih mjerila za poglavlje 23 i 24, što je za Crnu Goru najvažniji korak u pregovaračkom procesu s EU u posljednje četiri godine, vlasti ove zemlje iskoristiti ovaj trenutak za mobilizaciju za ubrzavanje puta prema eurointegracijama. Zato žale što se sve okrenulo prema raspravi o Jasenovcu, očito pod pritiskom Beograda, Srpske pravoslavne crkve te prosrpskih i proruskih snaga u Crnoj Gori, čime je zamagljen velik uspjeh zemlje u ispunjavanju kriterija za napredak prema EU.
Crna Gora je odlučila na dnevni red u skupštini Rezoluciju o Jasenovcu staviti tek nakon što je održana međuvladina konferencija s EU, što dodatno povećava sumnje na to da se radi o političkom triku vlade. Zbog toga je prvo iz nacrta zaključaka sa summita EU u četvrtak izbačena rečenica o Crnoj Gori. Jutarnji list je imao uvid u taj nacrt i u njemu je bila predložena ova formulacija: “Europsko vijeće pozdravlja održavanje posljednje međuvladine konferencije s Crnom Gorom i naglašava napredak koji je Crna Gora postigla u svom pristupnom procesu.”
Iako se čini kao jednostavna rečenica, ovo je trebala biti snažna poruka ohrabrenja jer bi dolazila s naviše razine, od šefova država ili vlada EU. No zbog saznanja da je na dnevni red bilo stavljeno glasanje o Rezoluciji o Jasenovcu, i informacija da je vladajuća većina osigurala dovoljan broj glasova za usvajanje, EU je odlučila izbaciti tu rečenicu o Crnoj Gori.
Druga poruka Europske unije je bilo otkazivanje posjeta Charlesa Michela Podgorici. Iako u medijima postoje razne spekulacije, iz EU su Jutarnjem listu potvrdili da nema nikakvih sumnji i posjet je otkazan upravo zbog događaja u skupštini u Podgorici u petak. Ti su izvori rekli da je Michel posjet Crnoj Gori zakazan za 2. i 3. srpnja odgodio, “da bi s ključnim sugovornicima u zemlji osigurao uspješne razgovore, koji ne bi trebali biti zasjenjeni najnovijim događajima”.
Prema izvornom planu, Michel je u Podgorici trebao imati sastanke s predsjednikom zemlje Jakovom Milatovićem, s premijerom Milojkom Spajićem i s predsjednikom skupštine Andrijom Mandićem te održati govor pred zastupnicima crnogorske skupštine.
Umjesto toga Michel će predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića primiti u utorak 2. srpnja.
“Dogovorili smo se da ćemo se sastati u Bruxellesu u utorak 2. srpnja. Važno je da Crna Gora ostane fokusirana na europski put”, napisao je Michel na platformi X.
Od promjene vlasti u Crnoj Gori, EU je stalno bila na oprezu i pažljivo je pratila ponašanje nove vlade znajući da su neki od političara vladajuće koalicije tijekom kampanje vodili prorusku politiku i bili pod utjecajem Beograda. No nova vlada je, kako su govorili u EU, “100 posto dokazala da ostaje privržena integraciji u EU kao vjerodostojan partner i dijeli s nama zajedničke vrijednosti”. Od petka su se stvari počele mijenjati i sada, kažu neki diplomati EU, raste broj onih koji misle da je utjecaj Srbije u Crnoj Gori “veći nego što se vjerovalo”.
Iako izražavaju razumijevanje za reakciju Hrvatske, pa čak i pozdravljaju što je takva reakcija bila “odmjerena”, u EU bi željeli da Hrvatska ne blokira zatvaranje pregovaračkih poglavlja s Crnom Gorom. “Time bi Hrvatska ugrozila proces za koji se inače zalaže snažnije od svih, a to je proširenje EU”, rekao nam je jedan dužnosnik Europske unije. S druge strane, Hrvatska ima punu potporu u zahtjevu da Crna Gora počne ozbiljnije procesuirati ratne zločine i da se suzdrži od postupaka koji mogu narušavati dobrosusjedske odnose. Ti su zahtjevi stavljeni i kao mjerila za zatvaranje poglavlja 23 u pregovaračkom procesu Crne Gore s EU.
Oprez u EU prisutan je i zbog najave da će se u Crnoj Gori održati Sabor Srba, na kojem bi bili i gosti iz Srbije i entiteta Republika Srpska, i to uz vrijeme kada se obilježava godišnjica genocida u Srebrenici. “Ovo je očito novi trenutak u našem odnosu prema Crnoj Gori i za unutarnje odnose u toj zemlji, i nadamo se da će ipak prevladati razum te da će zemlja nastaviti na putu prema EU. Postupci koje viđamo posljednjih dana ne idu u dobrom smjeru”, rekao nam jedan dužnosnik EU.
