U Memorijalnom centru (MC) Srebrenica danas je održana konferencija pod nazivom “(Ne)procesuiranje negatora genocida: Predstavljanje izvještaja o negiranju genocida 2024.” koja je okupila stručnjake, novinare, pravnike i aktiviste s ciljem predstavljanja najnovijeg izvještaja o negiranju genocida u Srebrenici, te rasprave o pravnim, društvenim i medijskim aspektima suočavanja s ovim problemom.
Izvještaj koji je danas predstavljen, čiji sadržaj obuhvata podatke i analize o negiranju genocida tokom 2024. godine, moguće je pregledati na web stranici udruženja, a mi vam donosimo neke dijelove iz ovog dokumenta.
Inače, ovo je peti po redu Izvještaj o negiranju genocida koji Memorijalni centar Srebrenica objavljuje s ciljem sistematskog praćenja i dokumentovanja pojedinaca i organizacija koji kontinuirano pokušavaju negirati i relativizirati genocid počinjen u Srebrenici.
“Ovaj Izvještaj predstavlja ključni doprinos očuvanju historijske istine i služi kao odgovor na pokušaje brisanja, relativiziranja, negiranja i iskrivljavanja činjenica koje su potkrijepljene sudskim presudama međunarodnih i domaćih institucija”, navodi se u dokumentu.
U njemu se navodu kako su, analizirajući prikupljene podatke o negiranju genocida tokom posljednjih nekoliko godina, uočena značajna odstupanja u broju negiranja:
- 2021. godina: U ovoj godini zabilježeno je 240 slučajeva negiranja genocida.
- 2022. godina: Ova godina označena je kao period sa najvećim brojem negiranja genocida, odnosno 681 slučaj negiranja.
- 2023. godina: Broj slučajeva naglo opada na 90, a razlog je donošenje izmjena Krivičnog zakona BiH, kojim se negiranje genocida smatra krivičnim djelom.
- 2024. godina: Povratak na 305 slučajeva sa specifičnim porastom u aprilu i maju pokazuje da su negatori genocida donošenje Rezolucije o Srebrenici u UN-u iskoristitli da u većem broju negiraju genocid u Srebrenici, a drugi razlog je i neprocesuiranje negatora iz ranijeg perioda.
“Trendovi u broju slučajeva negiranja genocida pokazuju da ovaj fenomen nije konstantan, već varira u zavisnosti od različitih faktora. Političke odluke, međunarodne rezolucije i medijska pokrivenost značajno utiču na intenzitet negiranja”, naglašavaju autori, ističući i kako mediji iz bosanskohercegovačkog entiteta RS i susjedne Srbije igraju ključnu ulogu u oblikovanju stavova o genocidu u Srebrenici među građanima RS-a i Srbije. Osim što služe kao medijske plaforme za negatore genocida, vrlo često se pojavlju i kao sami negatori.
“Javni servis RTRS poznat je kao značajan izvor negiranja genocida. Ova medijska institucija ima značajnu ulogu u širenju negirajućih stavova kroz svoje izvještaje i programiranje, a u 26 slučajeva u toku izvještajnog perioda poslužila je negatorima genocida kao platforma, dok je u 2 slučaja i sama negirala genocid. Pored Javnog servisa RTRS, javna novinska agencija Srna, a koja je također u vlasništu Vlade RS, aktivna je u širenju negirajućih narativa, kako kao platforma tako i kao negator. U izvještajnom periodu „Srna“ je kao platforma poslužila u 166 slučajeva, a zabilježeno je i 25 slučajeva negiranja genocida od strane Srne.”
Nabraja se i kako su tabloidi kao što su Informer i Alo, najveći negatorski mediji iz Srbije, a tu ulazi i Politika, Novosti, Sputnik, Tanjug…:”Ono što je karakteristično za sve medije iz Srbije, je to
da su bliski aktuelnoj vlasti u Srbiji, odnosno vladajućoj stranci predsjednika Srbije Aleksandra Vučića“, navodi se u Izvještaju.
Sa 42 slučaja negiranja, Milorad Dodik se ističe kao najveći negator genocida u Srebrenici. Njegove političke i javne izjave često uključuju negiranje (aktivno poricanje) ili umanjivanje značaja genocida (relativizacija).
Branimir Kojić sa 27 slučajeva negiranja, drugi je najveći negator genocida. Njegovo angažovanje u negiranju genocida uključuje javne izjave u najvećoj mjeri putem javne noviske agencije Srna i aktivnosti koje podržavaju stavove negiranja genocida u Srebrenici. Inače, Kojić je Predsjednik Skupštine organizacije porodica zarobljenih i poginulih boraca i nestalih civila u RS.
Pored Dodika i Kojića, među deset najvećih negatora genocida ulaze i premijer Vlade RS Radovan Višković (6 slučajeva negiranja), narodni poslanik u Skupštini Srbije Miodrag Linta (5 slučajeva negiranja), predsjednica Narodne Skuštine Srbije Ana Brnabić (5 slučajeva negiranja) i zamjenik predsjedavajuće Vijeća ministara BiH i ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Staša Košarac, također s pet slučajeva negiranja genocida.
Cjelokupan izvještaj možete pročitati OVDJE.
