Sjednica Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH koja je počela 18. marta, a prekinuta odmah nakon usvajanja izmijenjenog dnevnog reda, trebala bi biti nastavljena u četvrtak, 27. juna.
Sjednica je tada prekinuta zbog nedostatka kvoruma, jer su je napustili delegati iz Kluba bošnjačkog naroda.
Pet delegata iz Kluba bošnjačkog naroda odlučilo je napustiti sjednicu nakon što je sa osam glasova “za”, šest “protiv” i bez suzdržanih glasova, u dnevni red uvršteno razmatranje zahtjeva delegata Želimira Neškovića (Klub srpskog naroda) da se Prijedlog zakona o Ustavnom sudu BiH razmatra po hitnom postupku.
Bošnjački delegati napustili sjednicu
Predsjedavajući Kluba bošnjačkog naroda Šefik Džaferović je tokom diskusije istaknuo da je ovo zakon koji je duboko protivan Ustavu BiH.
Rasprava o ovoj temi započela je prilikom utvrđivanja dnevnog reda, kada je delegat Želimir Nešković kazao da je podnio Prijedlog zakona o Ustavnom sudu BiH, sa zahtjevom da se razmatra po hitnoj proceduri, te je pitao zašto ga nema u dnevnom redu.
Tadašnji predsjedavajući Doma naroda Kemal Ademović (Klub bošnjačkog naroda) mu je odgovorio da Prijedlog zakona o Ustavnom sudu BiH, prije svega, u skladu sa članom 124. Poslovnika, ne ispunjava ni jedan uslov za hitnost koji je tamo naveden – “da se radi o jednostavnom zakonu koji se može razmotriti u jednom čitanju i da se radi o hitnosti”.
-S druge strane, prijedlog zakona koji je dostavljen, i o kojem se već ovdje govorilo, je protivustavan. Ne pada mi na pamet da na dnevni red stavim protivustavan zakon – kazao je tada Ademović.
Ipak, navedeni prijedlog zakona je tada uvršten u dnevni red, nakon čega su delegati iz Kluba bošnjačkog naroda napustili sjednicu.
Delegati bi, osim zahtjeva Želimira Neškovića za razmatranje Prijedloga zakona o Ustavnom sudu BiH po hitnom postupku, trebalo da razmatraju i njegov zahtjev da se Prijedlog zakona o dopuni Zakona o porezu na dodatu vrijednost BiH, razmatra takođe po hitnom postupku.
Na sjednici bi, između ostalog, trebalo da budu razmatrani principi Prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Izbornog zakona BiH, čiji je predlagač Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH.
Pred delegatima bi se trebalo naći i nekoliko izvještaja, te davanje saglasnosti za ratifikaciju nekoliko međunarodnih sporazuma.
