Prema najnovijim službenim podacima, Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice Bosne i Hercegovine je prikupilo procjene koje ukazuju da je najmanje 2 miliona osoba, ili 56,6% od ukupnog stanovništva Bosne i Hercegovine (koje broji 3.531.159), iseljeno i živi u inozemstvu. Ova brojka je alarmantna i predstavlja značajan postotak stanovništva koje je napustilo zemlju.
Iako se procjene Svjetske banke neznatno razlikuju, postotak emigracije prema njima iznosi 44,5%, stavljajući Bosnu i Hercegovinu na 16. mjesto u svijetu po stopi emigracije u odnosu na broj stanovnika (u analizi od ukupno 214 zemalja i teritorija). Ovi podaci ilustriraju ozbiljan problem iseljavanja iz zemlje.
Također, prema Migracijskom profilu BiH za 2022. godinu, državljani BiH najviše su raseljeni u Hrvatskoj (381.100), Srbiji (342.526), Njemačkoj (333.000) i Austriji (172.373). Postoji i značajan broj iseljenika iz BiH koji žive u drugim zemljama, kao što su Slovenija, SAD, Švedska, Švicarska i Kanada.
Napomena je da se podaci Svjetske banke odnose samo na prvu generaciju bosanskohercegovačkih emigranata, što objašnjava razliku u ukupnom broju i stopi emigracije u odnosu na ukupno stanovništvo.
Također, prema EUROSTAT-ovim podacima za 2021. godinu, 33.324 državljana BiH je prvi put regulisalo boravak u zemljama EU (uključujući Švicarsku i Norvešku), od čega je najviše regulisano na osnovu zaposlenja i obrazovanja. Ovi podaci ukazuju na kontinuiranu emigraciju državljana BiH u zemlje Evropske unije.
Svjetska banka također procjenjuje da su novčane doznake iz inozemstva za Bosnu i Hercegovinu u novembru 2022. iznosile 4 milijarde i 488 miliona KM, čineći 10,1% BDP-a. To znači da su doznake iz inozemstva postale značajan izvor prihoda za zemlju.
Istraživanje “Mapiranje dijaspore iz BiH” ukazuje na visoku zaposlenost i spremnost iseljenika da doprinesu transferu vještina i znanja važnih za razvoj zemlje. Međutim, iako većina ispitanika iz dijaspore želi ostati u BiH za stalno, okolnosti bi mogli uticati na promjenu njihovih planova.
Podaci statističkih agencija zemalja prijema također pokazuju bolju obrazovnu strukturu iseljenika iz BiH u odnosu na ukupno stanovništvo u BiH. Ovo ukazuje na potencijalnu gubitak visokokvalifikovane radne snage za Bosnu i Hercegovinu.
