Prigodno predavanje održao je zamjenik reisul-uleme dr. Enes-ef. Ljevaković.
– Ovu Novu hidžretsku godinu dočekujemo iščekujući obilježavanje genocida u Srebrenici, a potom i strašnih zločina počinjenih na području Prijedora i u dolini Sane. Također dočekujemo i u sjeni patnje kojima je izloženo stanovništvo Gaze za koje učimo dovu Uzvišenom Allahu da im pomogne da prebrode ove teškoće, da im podari sabura i snage, a i nama mogućnosti da im pomognemo humanitarnom pomoći i svojim dovama – rekao je Ljevaković.
Za hidžru je podsjetio da se radi o jednom od najvažnijih događaja u povijesti rane muslimanske zajednice.
– To je događaj je prekretnica koja je donijela fokus na izgradnju džemata, zajednice i društva na temeljima vrlina i morala, na temeljima islamskih vrijednosti. Eho hidžre osluškujemo i do danas – dodao je.
Napomenuo je da hidžra u duhovnom smislu nikada ne prestaje i važi za svakog vjernika, a odnosi se na put ka Allahu dž.š., udaljavanje od grijeha i činjenje onoga što je dobro.
– Molimo Allaha dž.š. da nam ova godina bude bolja od prethodne, da svim muslimanima i svim ljudima u svijetu donese mir i one vrijednosti koje će život učiniti boljim, kvalitetnijim, vrjednijim i prosperitetnijim. To je naša želja i to je naša dova – zaključio je zamjenik reisul-uleme dr. Enes-ef. Ljevaković.
Glavni imam Medžlisa Islamske zajednice Sarajevo dr. Abdulgafar-ef. Velić je u svojoj čestitki svim vjernicima poželio da vrijeme koje je pred nama bude vrijeme zajedništva, dogovora, mudrosti, zrelosti, pojedinačnih ali i kolektivnih pobjeda.
– Hidžra je prelazak iz jednog stanja u drugo stanje. Nadamo se da će ovo biti prilika da se vjernici vrate istinskim vrijednostima, svojoj kući, svojoj porodici, komšiluku, rodbini, džematu, zajednici, svome narodu, i da svakom čovjeku ovo bude povod da bude bolji i korisniji. I sebi, i svojoj porodici i svom narodu – poručio je glavni sarajevski imam.
Prema Takvimu Rijaseta Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini 1. muharrem nove 1446. hidžretske godine nastupio je večeras s akšam-namazom.
Hidžretski kalendar je lunarni, mjesečev kalendar i godina ovog kalendara je kraća za deset dana od godine sunčevog kalendara. Ovakav način računanja vremena usvojen je za vrijeme halife Omera, a za početak računanja vremena uzeta je Hidžra – preseljenje Poslanika Muhameda iz Mekke u Medinu. Hidžra se dogodila 622. godine po Isau a.s.
(Vijesti.ba / Preporod)