“Sada strepim kada hodam trotoarom” – ovako pojedini građani Bosne i Hercegovine opisuju vlastiti osjećaju nesigurnosti zbog stalnih saobraćajnih nesreća sa smrtnim ishodom. Koji su ključni razlozi porazne statistike, da li je i neadekvatna saobraćajna infrastruktura jedan od njih?
Još jedan život ugašen je nakon stravične nesreće u tunelu kod Mostara. Od siline udara kamion se zapalio, a dva auta su uništena.
Reagovali su vatrogasci, ali i pripadnici Oružanih snaga koji su pomogli jednom od unesrećenih vozača. Kilometarske kolone i sati čekanja uslijedili su na jednoj od najprometnijih cesta.
Na drugom kraju države još jedna saobraćajna nesreća sa smrtnim ishodom. Dvoje mladih ljudi poginulo je u nereći u Šipovu. Niz saobraćajnih nesreća s tragičnim ishodom nastavljen je i ove godine.
Prema podacima tokom prošle godine dnevno se na bh. cestama u prosjeku dogodilo više od 96 saobraćajnih nesreća. Skoro 11 hiljada ljudi je povrijeđeno.
Građani nisu sigurni ni kada hodaju trotoarom, ni pješačkim prelazom. U Brčkom je proteklog vikenda stradao prodavač voća. S druge strane stalni slučajevi u kojima su krivci mladi vozači naročito upozoravaju na opasan trend brze i nepropisne vožnje. Vozilima upravljaju maloljetnici, ali i stariji bez vozačke dozvole sa neplaćenim kaznama. Sve to dovodi do porazne statistike.
”Dakle, 2023. dogodilo se 35.148 saobraćajnih nesreća od čega je 7.665 bilo sa smrtnim ishodom i povređenim licima, a preko 27 hiljada sa materijalnom štetom. Ako pogledamo posljedice 255 osoba je izgubilo život”, kaže Silma Muminović iz BIHAMK-a.
Milija Radović iz Agencija za bezbjednost saobraćaja Republike Srpske da je u 2021. godine u tom entitetu registrovano 55 posto vozača koji nisu poštovali ograničenje brzine.
“A u 2023. godini ih je 63 posto. Imamo povećanje i kada je u pitanju vožnja pod utjcajem alkohola”, dodaje.
Brza i neprilagođena vožnja vodeći je uzrok saobraćajnih nesreća. Jedan od razloga su i loše ceste. Građani tri decenije iščekuju momenat kada će autoputevi zamijeniti brojne magistralne ceste. Koridor Vc najbolji je primjer spore gradnje. Benefiti izgrađenih brzih cesta ogledaju se u sačuvanim životima.
“Prije izgradnje M-17 između Sarajeva i Zenice mi smo imali u prosjeku 10-15 poginulih, danas imamo jednu poginulu osobu u tri-četiri godine i to ne krivicom infrastrukture. To nam govori da posebno treba graditi savremene cestovne koridore”, ističe saobraćajni stručnjak Mirzet Sarajlić.
No, statistika pokazuje da je i na autoputevima u BiH u prošloj godini u odnosu na godinu prije zabilježen trend rasta broja nesreća. Dok izgradnja brzih cesta ide sporo uz neadekvatna ulaganja u magistralne puteve, na bh. cestama stalni su sudari: razbijena stakla na putu i prekinuti životi.
Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad
