Dok se globalna ekonomija suočava s posljedicama hronične nestabilnosti tržišta hrane, Bosna i Hercegovina se nalazi na prelomnoj tački. Podaci Organizacije za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih nacija (FAO) za 2025. godinu opominju: “645 miliona ljudi u svijetu suočilo se s glađu, a trećina čovječanstva ne može priuštiti zdravu prehranu”.
U takvom globalnom kontekstu, ovogodišnji Svjetski dan hrane, pod motom “Inovirajte danas. Hranite sutra.”, otvara ključno pitanje za domaći agrar – kako tehnološki jaz pretvoriti u razvojnu šansu?
Problem već odavno nije nedostatak rješenja. Alati i znanja za stabilnu i održivu proizvodnju hrane postoje, ali je njihova primjena u praksi spora i selektivna. Za Bosnu i Hercegovinu, zemlju usitnjenih posjeda i tradicionalnih metoda, ovo je direktan poziv na modernizaciju.
Od izolacije do milijarde i po maraka
Uprkos sistemskim preprekama, bosanskohercegovačka poljoprivreda pokazuje neočekivanu žilavost. Dodana vrijednost sektora kreće se između 1,6 i 1,8 milijardi konvertibilnih maraka (KM), a izvoz bilježi konstantan rast. Ključna promjena, međutim, ne leži samo u brojevima, već u promjeni strukture na terenu.
Domaća gazdinstva polako izlaze iz višedecenijske izolacije. Mali proizvođači, među kojima je sve veći procenat žena i mladih, prepoznaju da tradicionalni pristup više nije dovoljan za opstanak na tržištu.
Konkurentnost se danas ne mjeri samo količinom prinosa, već standardima, certifikatima i brzinom plasmana. Upravo na toj tački FAO usmjerava svoje djelovanje u BiH. Umjesto apstraktnih teorija, fokus je stavljen na praktične inovacije: uvođenje digitalnih savjetodavnih alata, klimatski pametne prakse i direktno povezivanje proizvođača s lancima vrijednosti koji vode prema standardima Evropske unije.
Znanje kao ključni resurs
– Inovacije u poljoprivredi daju poljoprivrednicima bolje alate i znanja za ono što su oduvijek radili: da hrane svoje porodice i zajednice – objašnjava Vlado Pijunović, nacionalni koordinator programa FAO-a u Bosni i Hercegovini.
Pijunović naglašava da se transformacija dešava na samoj parceli. Kroz praktične škole na terenu, farmeri uče kako efikasnije upravljati resursima poput zemljišta i vode, što je ključno u eri sve izraženijih klimatskih promjena. Istovremeno, moderni informacioni sistemi omogućavaju da tačne i pravovremene informacije o tržištu i vremenskim prilikama stignu do najudaljenijih sela, dok se mladima i ženama olakšava pristup prijeko potrebnim finansijama i tehnologiji.
Institucionalni temelji za budućnost
Da bi pojedinačni uspjesi na terenu postali pravilo, a ne izuzetak, neophodna je podrška sistema. FAO trenutno podržava nadležne domaće institucije u modernizaciji informacionih sistema u poljoprivredi. Cilj je jednostavan: precizno upravljanje podacima kako bi se kreirale efikasnije strategije podrške i pravednija raspodjela subvencija.
Dva strateška pravca dugoročno bi mogla redefinisati poziciju domaćih proizvoda: izrada prve nacionalne strategije za smanjenje gubitaka i rasipanja hrane, te intenzivan razvoj sistema oznaka geografskog porijekla.
Zaštita geografskog porijekla bh. proizvoda donosi dvostruku korist. S jedne strane, otvara vrata zahtjevnim stranim tržištima i olakšava izvoz pod višom cijenom. S druge strane, postavlja temelje za snažnije povezivanje domaće proizvodnje hrane s lokalnim turizmom i ugostiteljstvom – kreirajući autentičan lanac ponude koji ostaje unutar granica BiH.
Prehrambena sigurnost Bosne i Hercegovine u narednim godinama neće zavisiti od resursa koje posjedujemo, jer zemlja i voda nikada nisu bili upitni. Zavisit će isključivo od spremnosti da se prihvate nova znanja i tehnologije. Inovacije, kako pokazuje ovogodišnji Svjetski dan hrane, više nisu stvar prestiža, već bazičnog opstanka domaće ekonomije.
Tuzlanska Republika
