‘Njih je samo 36, ali ugrožavaju cijeli svijet” – alarmantno stanje

Već gotovo tri desetljeća globalno se pregovara o rješavanju klimatskih promjena, no malo se čini, a s obzirom na to da se već desetljećima zna za utjecaj fosilnih goriva na klimu, još je više poražavajuće da su najveći svjetski zagađivači u 2023. povećali svoje emisije stakleničkih plinova s obzirom na prethodnu godinu.

Klimatske promjene i znatno narušeni ekosustavi, odnosno priroda, najkompleksnija su kriza kojoj smo dosad bili izloženi i jedno od ključnih društveno-političkih pitanja, piše Dnevnik.hr.

Problem je to koji prožima sve razine društva, reflektira se na budućnost i dugoročno utječe na više generacija, a ključno je pritom istaknuti da klimatske promjene ne pogađaju sve jednako, i to ne samo radi geografske lokacije, već i socioekonomskih uvjeta te rase, roda i klase.

Upućeno najveće upozorenje

Međuvladin panel o klimatskim promjenama (IPCC), ključno klimatsko znanstveno tijelo, objavilo je 2022. posebno izvješće u kojem je uputilo dosad najveće upozorenje na ubrzane utjecaje klimatskih promjena. Zaključeno je da već sada svjedočimo promjenama klime koje su znanstvenici predviđali tek na kraju ovog stoljeća te da se klimatski utjecaji javljaju brže i pogoršat će se čak i prije nego što se prethodno predviđalo.

Nekoliko godina ranije IPCC je objavio izvješće u kojem se analiziralo Pariški sporazum o klimi uz jasno upozorenje da su obećanja o smanjenju emisija daleko od potrebnih i da je u tekućem desetljeću nužno napustiti korištenje fosilnih goriva.

No, utjecaj industrije fosilnih goriva, kao i one vojne, ogroman je, baš kao i njihov otisak na klimu i okoliš, a za izvanredno klimatsko stanje ne mare. Kompanije poput američkog naftnog giganta ExxonMobilla znale su još prije nekoliko desetljeća za utjecaj fosilnih goriva na klimu, ali su to zataškavale i plaćale klimatske poricatelje.

Međutim, osim korporacija tu su i donositelji odluka koji omogućuju takvo ponašanje. Naime, iako su svjetske vlade obećale smanjiti emisije stakleničkih plinova, većina najvećih proizvođača u sedam godina nakon Pariškog klimatskog sporazuma povećala je svoju proizvodnju fosilnih goriva i povezane emisije, a najviše stakleničkih plinova otpuštaju energetske kompanije u državnom vlasništvu.

Daleko je postfosilno doba

Znanstvenici i znanstvenice već godinama upozoravaju da sprječavanje nepovratnih promjena klime, koje ugrožavaju održivost civilizacije na Zemlji, zahtijeva smanjenje emisija ugljikova dioksida (CO2) za 45 posto do 2030. te njihovo potpuno ukidanje do 2050. No, s obzirom na najnovije istraživanje i analizu, postfosilno doba čini se sve dalje i dalje.

Ukupne emisije najvećih svjetskih proizvođača nafte, plina, ugljena i cementa dodatno su porasle u odnosu na 2022., pri čemu je više od 50 posto tih emisija povezano sa samo 36 kompanija, pokazali su podaci Carbon Majorsa za 2023. godinu.

“Najnovija analiza otkriva da, unatoč globalnim klimatskim obvezama, mala skupina najvećih svjetskih proizvođača fosilnih goriva značajno povećava proizvodnju i emisije”, istaknuo je Emmett Connaire, viši analitičar u InfluenceMapu, britanskom think tanku koji stoji iza podataka.

Carbon Majors je, naime, baza povijesnih podataka o proizvodnji 122 najveća svjetska proizvođača nafte, plina, ugljena i cementa, a njezini podaci koriste za kvantificiranje izravnih pogonskih emisija i emisija iz izgaranja tržišnih proizvoda koje im se mogu pripisati. Podaci sežu do 1854. godine i pokrivaju 72 posto globalnih emisija nastalih izgaranjem fosilnih goriva i proizvodnjom cementa od početka industrijske revolucije.

Novom analizom Carbon Majors 2023 Data Update obuhvaćeno je 33,9 gigatona CO2 emisija 169 aktivnih subjekata u bazi podataka za 2023. godinu, što predstavlja povećanje od 0,7 posto u odnosu na prethodnu godinu.

Najveći zagađivači

Prema analizi rađenoj na podacima za 2023. godinu, gotovo svi najveći svjetski zagađivači povećali su svoje emisije stakleničkih plinova s obzirom na prethodnu godinu. Među 20 najvećih zagađivača je čak 16 kompanija u državnom vlasništvu. Državne kompanije ukupno su odgovorne za 52 posto stakleničkih plinova upumpanih u atmosferu tijekom 2023. godine, pokazala je analiza Carbon Majors 2023 Data Update.

Na vrhu popisa kao kompanija s najvećim emisijama u 2023. uvjerljivo se smjestila saudijska državna naftna kompanija Aramco. Da je država, taj naftni div bio bi najveći zagađivač u svijetu nakon Kine, SAD-a i Indije. Među kompanijama u privatnom vlasništvu najveći zagađivač je američki naftni gigant ExxonMobil.

Saudi Aramco, samostalno je odgovoran za čak 4,38 posto stakleničkih plinova tijekom 2023. godinu. Slijede ga indijski Coal Indija (3,68 posto), kineski CHN Energy (3,65 posto), Nacionalna iranska naftna kompanija (2,75 posto), a top petorku najvećih svjetskih zagađivača zaključuje kineski Jinneng Group (2,92 posto).

Među 10 najvećih zagađivača, a svi su energetske tvrtke u državnom vlasništvu, nalazi se još ruski plinski i naftni gigant Gazprom (2,31 posto) i Rosneft (1,86 posto), kineski CNPC (1,62 posto) te kineske tvrtke: CNPC (1,62 posto), Shandong Energy (1,73 posto) i China National Coal Group (1,71 posto).

ExxonMobil je na 14. mjestu i odgovoran je za 1,28 posto stakleničkih plinova otpuštenih u atmosferu tijekom 2023. godine, a tu je i još jedan američki naftni gigant Chevron (1,09 posto). Pet najvećih zagađivača u privatnom vlasništvu, uz one američke tu su još i britansko-nizozemski Shell, odgovoran za 0,92 posto stakleničkih plinova otpuštenih u atmosferu 2023. godine, te francuski TotalEnergies i britanski BP, odgovorno je za 4,9 posto svjetskih emisija u 2023.

Kineske kompanije doprinijele su porastu emisija znatno više od tvrtki iz bilo koje druge zemlje svijeta. Proizvele su gotovo četvrtinu – 23 posto globalnih emisija CO2 te zadržale vodstvo koje su imale 2022. godine.

Opširnije na stranici Dnevnik.hr.