Hoće li BH Telecom preuzeti Telemach? Ovo je pitanje na koje u ovom trenutku niko ne zna odgovor, ali veći broj argumenata ide u pravcu negativnog razvoja. Krenimo redom.
Saga o akviziciji Telemacha traje već mjesecima. Sami inicijalni razgovori godinama. Kako su saopćili na svojoj zvaničnoj stranici, BH Telecom je 27. 1. 2025. godine zvanično podnio zahtjev Konkurencijskom vijeću Bosne i Hercegovine za akviziciju.
Zahtjev Konkurencijskom vijeću bio je potvrda da su između dvije strane dogovoreni svi važniji detalji preuzimanja, uključujući cijenu. Ipak, u javnom prostoru do ovog trenutka o njoj se samo spekuliše. Spominje se iznos od 745 miliona KM, ali je generalni direktor BH Telecoma javno rekao da se radi o manjem iznosu.
Šta se krije
Zašto iz BH Telecoma mjesecima ne odgovaraju zastupnicima jesu li investirali u dužničke vrijednosne papire FBiH?
Bez obzira na to o kojoj se cijeni radilo, ona, svakako, u smislu vrijednosti Telemacha, nije ista ove u odnosu na prethodnu godinu. Pojedini stručnjaci, što zbog brzog razvoja i pristupa novim tehnologijama, što zbog dolaska u regiju Starlinka Elona Muska, govore o padu vrijednosti od oko 15 posto. To je, naravno, analiza, nikako precizna računica, piše Hayat.ba.
Odluka Konkurencijskog vijeća se očekivala za šest mjeseci. Uskoro će proći i devet, a odluke nema. Ipak, to nije iznenađenje. Na prvu Vijeće je brzo moglo donijeti negativnu odluku.
Naime, u Zakonu o konkurenciji BiH navodi se da su “zabranjene koncentracije privrednih subjekata koje za rezultat imaju značajno narušavanje efikasne tržišne konkurencije na cijelom tržištu Bosne i Hercegovine ili na njenom značajnijem dijelu, a posebno kojima se stvara novi ili jača postojeći dominantni položaj”.
Zaključci Kolegija
SDA: Vladajuća koalicija dovela BiH do gubitka šanse za otvaranje pregovora sa EU-om, upitna i velika zaduženja FBiH i BH Telecoma
Dominantan položaj, u skladu sa zakonom, podrazumijeva tržišni udio veći od 40 posto. Zajednički udio BH Telecoma i Telemacha BiH i njegovih povezanih subjekata je blizu 60 posto. Ipak, stvari nisu tako jednostavne. Dio iste akvizicije jeste i preuzimanje Telemacha Crne Gore.
Ovo otvara zakonsku mogućnost da Konkurencijsko vijeće obuhvati dvije države – Bosnu i Hercegovinu i Crnu Goru, kod određivanja geografskog područja na koje se odnosi koncentracija. To jeste moguće, ali je pitanje hoće li odluka ići u tom pravcu.
Ono za šta jeste mnogo teže naći zakonito rješenje jeste nastanak (pre)dominantnog položaja kabl-operatera BH Telecom-Telemach, koji bi u Federaciji Bosne i Hercegovine bio prisutan u više od 80 posto domaćinstava. Ovakav položaj, gotovo monopolistički, izvjesno bi mogao otvoriti prostor zloupotrebama i kontroli TV-stanica.
U nekim totalitarnim društvima, pa i u susjednoj Srbiji, imamo težnju trenutne vlasti da apsolutno koristi položaj i zloupotrebom nameće načine rada medija.
Tri pitanja i jedan odgovor
KONKURENCIJSKO VIJEĆE IMA POSLJEDNJU RIJEČ: Može li BH Telecom kupiti Telemach i zašto mora?
U slučaju da se odobri kupovina Telemacha od BH Telecoma, također, se otvara mogućnost da ova ili neka sljedeća uprava društva, ali i vlasnik (Vlada Federacije BiH) na različite načine, zbog dominantnog položaja, vladaju uređivačkim politikama medija, ali možda i medijima.
Konkurencijsko vijeće mora pronaći odgovor na balans moći, odnosno, ne smije dopustiti da u ruke bilo koje, pa ni javne kompanije, dođe sudbina drugih subjekata na tržištu.
Naravno, tim više kada se radi o medijima čiji su značaj i funkcija u demokratskim društvima vitalno važni za društvo u cjelini. Za odgovor na sva ova pitanja važno je sagledati ko su članovi Vijeća i kako ono donosi odluke.
Konkurencijsko vijeće je definisano kao samostalno i nezavisno tijelo. Tako ga određuje zakon. Ipak, njegove članove bira politika, tri člana imenuje Vijeće ministara i moraju biti iz različitih konstitutivnih naroda, dva člana imenuje Vlada Federacije, a jednog člana Vlada entiteta RS.
Zloupotreba položaja i trgovina utjecajem
PODNESENA KRIVIČNA PRIJAVA: Konaković dijeli novac BH Telecoma kao da mu je babovina
Koliko je ovo tijelo apolitično govori i činjenica da je u aktuelnom mandatu u Konkurencijskom vijeću Ankica Gudeljević, HDZ-ova ministrica u prošlom sazivu Vijeća ministara.
Osim nje, članovi su trenutno i Ivo Jerkić, Adisa Begić, Vanja Malidžan, Davor Savić i Ninela Salihbašić, koja je trenutno predsjednica. Većinu kod glasanja u Konkurencijskom vijeću otključava nacionalni ključ. Dakle, u većini mora biti i po jedan predstavnik iz tri konstitutivna naroda.
U “nezavisnom” Konkurencijskom vijeću najviše poluga moći ili ruku, navodno, drži HDZ, odnosno njemu odani kadrovi. U svakom slučaju, HDZ kontroliše donošenje odluke o akviziciji. A može li se onda očekivati donošenje odluke bez političke trgovine? Sve je moguće, ali prema dosadašnjoj praksi, takva mogućnost je minimalna.
Naročito, ako se u obzir uzme činjenica da je Konkurencijskom vijeću upućeno osam žalbi i četiri upita na predmet akvizicije o kojoj govorimo. To, samo po sebi, ne bi bilo čudno da među pristiglim žalbama nije i ona kompanije HT Eronet. A, jasno je, HT Eronet je u potpunoj “nezavisnosti” od volje HDZ-a i Dragana Čovića.
Štrajk u BH Telecomu
Traže smjenu NIP-ovog direktora Amela Kovačevića jer je nesposoban da vodi kompaniju
Dovoljan je Čovićev mig pa da cijela Uprava Eroneta podnese ostavke. Jasno je da ni upućivanje žalbe nije moglo proći bez njegovog aminovanja. Iako bi tržišno bilo opravdano da Eronet uloži žalbu, s obzirom na to da je FBiH većinski vlasnik i postavlja uprave i u BH Telecomu i u HT Eronetu, takvo opravdanje postaje besmisleno.
Preostaje mogućnost da HDZ, odnosno Čović, podiže “političku cijenu” za pozitivnu odluku Konkurencijskog vijeća. Nesumnjivo da je predmet akvizicije jedan od najvećih u posljednjim decenijama. Već kao takav, a naročito jer je kupac najprofitabilnija kompanija u većinskom vlasništvu Federacije, postaje i sigurnosno, ali i pravosudno interesantan.
Sam iznos, stotine miliona maraka, dovoljan je alarm za poduzimanje mjera praćenja tokova novca. A one su, prema našim informacijama, i mnogo šire od domaćih službi, odavno uključene kako bi se otkrilo ili spriječilo “pranje novca” ili nedozvoljene povezane transakcije.
Pozadina zahtjeva za smjenu uprave BH Telecoma
Amel Kovačević nije ispunio političke obaveze koje su Konaković i Nikšić preuzeli tokom predizborne kampanje i zato mora otići
Uvjeti akvizicije, najizvjesnije, dogovoreni su, što direktno, što posredno, s Draganom Šolakom i Victoriyom Boklag. Oni su bili na pozicijama predsjednika Savjetodavnog odbora, odnosno predsjednice Uprave United Group. Tako je bilo do juna, a onda su, na iznenađenje mnogih, smijenjeni.
Određeni mediji su pisali o navodnim zakulisnim dogovorima Šolaka u kontekstu akvizicije Telemacha, kao i o tužbama teškim desetke miliona eura. Iz BH Telecoma su demantovali ovakve navode. Ali, teško da ovakve kadrovske promjene nisu ostavile trag na povjerenje i odnose dviju strana u procesu preuzimanja.
Štaviše, prema našim saznanjima, već su obavljeni određeni inicijalni razgovori i s drugim zainteresovanim za kupovinu, odnosno preuzimanje Telemacha BiH i CG. Uz spominjanje Šolaka i tužbi, navodno, Upravu BH Telecoma opterećuju i drugi odnosi koji se tiču određenih prava emitovanja brojnih TV-stanica na platformi ove kompanije.
Donesena odluka
Kojim sportskim savezima i kulturnim institucijama je Vlada FBiH dala najviše novca iz dividende BH Telecoma
S druge strane, čini se kako ne cvjetaju ruže ni u odnosima BH Telecoma i Vlade FBiH. Iako je nakon sastanka održanog početkom jula na kojem su, pored Amela Kovačevića, generalnog direktora BH Telecoma, prisustvovali i premijer FBiH Nermin Nikšić, njegov zamjenik Vojin Mijatović, te HDZ-ova ministrica Andrijana Katić, saopćeno drugačije.
Dvije činjenice su ključne za razumijevanje trenutnih odnosa: prva, izuzev generalnog direktora, ostatak Uprave BH Telecoma, izvršni direktori, su u mandatima vršilaca dužnosti. Iako je konkurs za njihov izbor i imenovanje raspisan, procedura još nije okončana. Dakle, najmanje jedan od v. d. izvršnih direktora trebao bi potpisati i preuzeti dobar dio odgovornosti za preuzimanje Telemacha.
Također, prema našim informacijama, i najmanje jedan član Nadzornog odbora se protivi akviziciji. Drugo, Vlada FBiH nije usvojila trogodišnji plan poslovanja BH Telecoma. Ova okolnost nije ključna za sam proces preuzimanja, ali pokazuje dublje političke krize među vladajućim u FBiH i nesuglasice ili nepovjerenje prema aktuelnoj Upravi.
Dakle, iako se naizgled radi o tržišnom procesu u kojem jedna kompanija namjerava preuzeti drugu, zakulisno se odvija velika politička utakmica u kojoj vjerovatno nikome nije stalo da bude proglašen najboljim fer-plej igračem. Izgleda kao da su na gotovo jednakoj udaljenosti i uspjeh i tragedija.
Do konačnog odgovora na pitanje s početka teksta proći će još neko vrijeme. Ali, protokom vremena smanjuju se izgledi da će proces preuzimanja biti završen kako je to početkom godine najavljeno.
Tuzlanska Republika
