Njemačka je sve uspješnija u privlačenju stručnih radnika na svoje tržište rada. Problem je u tome što mnogi tu i ne ostaju.
– Naš je zaključak – ko želi uspješno upravljati useljavanjem, mora razumjeti i iseljavanje. Riječ je o tome da se ljude dugoročno zadrži kroz pravedne šanse, pouzdane procedure, dobru podršku i okruženje u kojem mogu razvijati dugoročne perspektive – kaže Laura Goßner iz Instituta za istraživanje tržišta rada i zanimanja (IAB) na konferenciji za novinare u Berlinu.
Institut je putem internetske ankete ispitao osobe između 18 i 65 godina koje su se doselile u Njemačku do aprila 2025. godine zašto su napustile zemlju i koji su razlozi za to bili presudni.
Prema rezultatima istraživanja, iseljavanje nije posljedica samo jednog faktora. Posebno važnu ulogu imaju porodični razlozi. Kao razlog navode se i iskustva diskriminacije. Mnogi faktor, poput birokratije, stambenog pitanja ili učenja jezika, politički su podložni promjenama, odnosno korekcijama, piše Deutsche Welle.
No, ko su ljudi koji najčešće ponovno napuštaju Njemačku?
– Iseljeni su u prosjeku mlađi. Kraće su živjeli u Njemačkoj te češće imaju partnera/icu i djecu u inostranstvu. Osim toga, rjeđe posjeduju znanje njemačkog jezika, ali češće dobro govore engleski – kaže stručnjakinja IAB-a Theresa Koch.
Dok se 60 posto iseljenih vraća u svoju domovinu, njih 40 posto odlazi u druge zemlje. Najpopularnija odredišta su Španija, Švicarska, Italija i Hrvatska.
– Nalazimo se u konkurenciji za stručnu radnu snagu s drugim europskim zemljama – kaže Yuliya Kosyakova, voditeljica odjela za migracije, integraciju i međunarodna istraživanja tržišta rada pri Institutu za istraživanje tržišta rada i zanimanja.
Velik dio kritika koje iseljenici upućuju Njemačkoj nije nov: dugo trajanje postupaka za dobivanje državljanstva, boravišnih dozvola, viza i priznavanja stranih diploma.
Često moraju dugo čekati da njemačke institucije odgovore na njihove upite. Tu su i visoke birokratske takse. Problem predstavlja i nedovoljna podrška kada je riječ o poslu i karijeri, bilo kroz centre za zapošljavanje, lokalne vlasti ili poslodavce.
Jedan od razloga odlaska može biti i to što doseljenici ne rade poslove koji odgovaraju njihovim kvalifikacijama. Recimo, osobe koje su u svojoj domovini školovane za akutnu bolničku njegu, a zatim ovdje, a da im to nije ni jasno ni unaprijed objašnjeno, završavaju u domovima za starije osobe radeći u domeni temeljne njege.
Administrativni postupci utječu na to “kako doseljenici procjenjuju svoju budućnost u Njemačkoj. Ako se postupci doživljavaju kao dugotrajni, nerazumljivi ili teško dostupni, to može biti povezano s perspektivom ostanka.
Tuzlanska Republika
