Statistika je poput bikinija – ono što otkriva je zanimljivo, ali ono što prikriva je daleko važnije. Tako je prije šezdeset i više godina prof. dr. Aaron Levenstein, profesor ekonomije na Baruch College, objasnio svojim studentima osnove statistike. Danas, uz sva čuda moderne tehnologije i umjetne inteligencije, statistika u osnovi funkcioniše na istim osnovama. Odnosno, statistički bikini je znatno uznapredovao (u negativnom smislu) od vremena prof. Levensteina.
Evo jednog našeg primjera koji veoma ilustrativno potvrđuje da je statistika poput bikinija. Agencija za statistiku BiH objavila je da u julu 2024. godine nije zabilježena promjena nivoa cijena proizvoda i usluga koji se koriste za ličnu potrošnju u Bosni i Hercegovini. Mediji su potom prenijeli da je inflacija u julu 2024. iznosila nula posto. Međutim, komentar čitalaca na društvenim mrežama na takve informacije je uglavnom bio isti – smijeh.
Čitajte kolumne Eldara Dizdarevića:
Dakle, statistika je otkrila da je inflacija bila nula. Hajde sada da vidimo šta je statistika pri tome prikrila. Inflacija od nula posto se odnosi samo na promjenu cijena u julu u odnosu na juni 2024. godine. Međutim, ako se porede cijene u julu 2024. sa cijenama u julu 2023. godine, onda se dobija takozvana godišnja inflacija, koja je prema Agenciji za statistiku BiH iznosila 1,8 posto. Pojedine institucije su potom gotovo slavodobitno zaključile da je BiH prva u regiji došla do ciljane inflacije od 2 posto.
Ali, ni to previše ne tješi građane BiH, koji te brojke, nulu ili dva posto, naprosto ne vide u stvarnom životu, na pijacama i u trgovinama. Smješko je i dalje isključivi emotikon u reakcijama na tu informaciju. Hajde onda da vidimo kako je Agencija došla do tih podataka. Agencija za statistiku BiH zapravo ne mjeri inflaciju, nego takozvani indeks potrošačkih cijena (engleski CPI, odnosno Consumer Price Index). Međutim, kako navodi Agencija, taj se indeks koristi kao mjera inflacije za poređenje sa drugim zemljama.
Indeks potrošačkih cijena je u julu 2024. godine, prema podacima Agencije za statistiku BiH, iznosio 100 poena, ali u julu u odnosu na juni (inflacija 0 posto). U odnosu na isti mjesec prethodne godine indeks je iznosio 101,8 poena (inflacija 1,8 posto), a u odnosu na prosjek cijena iz 2015. godine, koja se uzima kao baza, indeks je iznosio 124,9 poena. U ovom trenutku dolazimo do daleko realnije slike. Konverzija indeksnih poena u procente je jednostavna. Ako je indeks 100, onda je to u procentima nula. Ukoliko je indeks naprimjer 110, onda je to u procentima 10 posto u plusu, a ako je indeks 90, onda je to 10 posto u minusu. Dakle, kada Agencija kaže da je indeks u julu iznosio 124,9 poena, onda to znači da su cijene proizvoda i usluga u julu bile za 24,9 posto više u odnosu na prosječne cijene iz 2015. godine.
Međutim, tu imamo jednu olakšavajuću okolnost koju ćemo koristiti u nastavku teksta. Indeks potrošačkih cijena u januaru 2021. godine u BiH iznosio je 100,1 poen, što znači da su cijene u BiH u januaru 2021. bile za samo 0,1 posto više od prosjeka cijena u 2015. godini. A to je statistički beznačajna razlika. Dakle, cijene u julu u BiH su u odnosu na januar 2021. više su za 24,9 posto. To je daleko realnija slika od nula posto ili 1,8 posto, zar ne? Ali, to nije sve. Statistika je, kako je to već neko rekao, tačan zbir netačnih podataka. Naprimjer, ako jednom nogom stojite u lavoru sa ključalom vodom, a drugom nogom u lavoru sa hladnom vodom, onda se vi, statistički gledano, nalazite u veoma prijatnom i ugodnom okruženju.
Vratimo se sada s tim na umu na izvještaj Agencije o indeksu potrošačkih cijena. Indeks hrane i bezalkoholnih pića je u julu 2024. iznosio 143,4 poena, što znači da su cijene hrane i pića u julu 2024. u odnosu na januar 2021. (prosjek 2015) bile veće za 43,4 posto. To je već daleko realnije, zar ne. No idemo dalje. Cijene alkoholnih pića i duhana su u julu bile veće u odnosu na januar 2021. za 47,7 posto. Cijene stanovanja, vode i električne energije su bile veće za 31,1 posto. Cijene najamnina veće za 48,6 posto. Cijene zdravstva veće za 15,7 posto. Cijene prevoza veće za 26,9 posto. Cijene usluga prevoza veće za 36,3 posto. Cijene u restoranima i hotelima veće za 34,1 posto. I tako dalje.
Statistika je zabilježila i pad cijena. Tako su, naprimjer, cijene odjeće i obuće u julu 2024. manje za 57,6 posto u odnosu na cijene iz januara 2021. Cijene tekstilnih proizvoda za kućanstvo su niže za 4,5 posto. Cijene telefonske i telefaks opreme niže za 42 posto. I tako dalje. Kada saberete i podijelite sve te niže i više procente i indekse, na kraju dobijete prosjek od 24,9 posto ili indeks od 124,9 poena. Upravo tu se i pojavljuje onaj nesklad između nula posto i indeksa od 124,9 poena. A ogromna razlika između iznosa (godišnje) inflacije i indeksa potrošačkih cijena u BiH u istom periodu od pet godina možda je najbolje vidljiva na sljedećem grafikonu.
Sada, poštovani čitaoci, dobro pogledajte ovu grafiku i zapamtite da kada vam političari i mediji govore o inflaciji – oni govore o podacima koji su prikazani na lijevom grafikonu. Ono s čim se susrećete u prodavnicama i na pijacama su podaci koji su prikazani na desnom grafikonu. Razlika među njima je prilično očigledna, zar ne? A i jedni i drugi podaci pokazuju doslovno isto. I upravo je to ono što je prof. Levenstein imao na umu kada je studentima poredio statistiku sa bikinijem.
Međutim, da ne bude nesporazuma – ne treba kriviti samo statistiku za ovo izobličavanje stvarnosti. To nisu izmislili statističari nego političari (da li je neko začuđen zbog toga?). Do sredine druge polovine prošlog stoljeća statistika je inflaciju mjerila na stari način, da kažemo školski. No, inflacija je pokazivala previsoke vrijednosti pa su u Americi (a gdje bi drugdje) osmislili novi sistem mjerenja inflacije koji je prikazivao daleko manje vrijednosti. Sudeći prema grupi ekonomista starog kova iz pokreta Shadow Government Statistics iz SAD-a, suština je bila u zaobilaženju modela obračuna za fiksnu košaru robe i usluga. Ekonomisti iz ShadowStats i danas mjere inflaciju na “starinski”, školski način i rezultat njihovog rada se može vidjeti na sljedećem grafikonu, gdje plava linija predstavlja inflaciju mjerenu na stari način, a crvena linija inflaciju mjerenu na novi način.
Iako smo to nekoliko puta do sada pominjali, navedimo i kako se stvara inflacija te ko ima interesa od njenog stvaranja. Inflacija se uglavnom stvara emisijom novca, povećanjem novčane mase (pojednostavljeno, štampanjem novca) te jednim manjim dijelom cijenom energenata. Ko ima interesa od stvaranja inflacije? Umjesto odgovora na to pitanje evo citata iz jednog saopštenja za javnost: “Od uspostave Uprave za indirektno oporezivanje BiH u 2022. godini prikupljeni su rekordni prihodi od indirektnih poreza. Prihodi od indirektnih poreza u 2022. godini iznosili su 9 milijardi i 926 miliona KM i veći su za 1 milijardu i 480 miliona KM ili 17,53 posto u odnosu na isti period 2021. godine”. Treba li napominjati da je prosječna stopa rasta potrošačkih cijena (inflacija) u BiH u 2022. godini, prema podacima Centralne banke BiH, iznosila 14,7 posto?
I na kraju jedna “lijepa” vijest. BiH će ubrzo početi sa primjenom Specijalnih standarda za diseminaciju podataka (šta god to značilo) koje je uspostavio MMF, a koji će navodno pomoći BiH da “producira međunarodno uporedivu statistiku”. Dakle, dame i gospodo, tek ćete u narednom periodu vidjeti šta je to zaista statistički bikini.
