BIVŠI ministar obrane Mario Banožić posljednjih je dana iznio par teorija koje relativiziraju njegove postupke koji su mogli biti povezani s ishodom teške prometne nesreće u kojoj je sudjelovao.
Teška prometna nesreća sa smrtnim ishodom
Podsjetimo kratko, Banožić je u subotu, 11. studenog 2023., izazvao nesreću u kojoj je smrtno stradao vozač kombija Goran Šarić. Nesreća se dogodila na državnoj cesti DC-55 u blizini Vinkovaca kada je Banožić započeo pretjecanje teretnog vozila u uvjetima smanjene vidljivosti zbog magle, što je rezultiralo frontalnim sudarom s kombijem koji je dolazio iz suprotnog smjera.
Teza prema kojoj nije pretjecao
Banožić posljednjih dana tvrdi da u trenutku nesreće nije bio u fazi pretjecanja. Tumači da se nesreća dogodila zbog nepredviđenih okolnosti na cesti, a ne zbog pogreške u procjeni tijekom pretjecanja. Ove tvrdnje suprotne su ranijim izvještajima policije koji su navodili pretjecanje kao glavni uzrok nesreće, a nije jasno ni kako se onda našao u suprotnom traku ceste.
Razine nisu visoke, no nisu ni nepostojeće
U najnovijem obratu smijenjeni je ministar ovih dana također ustvrdio da ne zna otkuda mu u nalazu krvi koji je obavila policija 0.21 promil alkohola. Izrazio je sumnju da alkohol potječe od dezinficijensa koji mu je u organizam ušao kroz kožu.
Razine od 0.21 promila niže su od zakonski dopuštenih 0.5 promila, a neki toksikolozi tvrde da one ne bi mogle značajno utjecati na kvalifikaciju kaznenog djela.
No, s druge strane, ostaje otvoreno pitanje je li se nesreća mogla izbjeći da Banožić nije ni pretjecao niti išta pio.
To tek sud treba utvrditi.
Pitanja i odgovori vezani za Banožićev nalaz krvi iz intervjua RTL-u:
Gdje ste bili noć prije?
Noć ranije sam bio u Vukovaru, iza toga sam došao kući, u 21:30 sam već bio u krevetu sa svojim djetetom.
Jeste li konzumirali alkohol?
To mi je bio šok… 0.0. sam imao.
Nije bilo 0.20?
Ne. Ne znam zašto je sustav šutio.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podmetnuli su vam?
To je jedan dio za koji sam začuđen, a još sam začuđeniji što sustav ne reagira na te stvari i želio bih da ovo kod mene bude primjer koji će promijeniti praksu u budućnosti. Pitanje je dana kad će se netko dosjetiti da si nekakav član medicinskog osoblja uzme za pravo slikati medicinski dokument, pustiti ga u javnost da bi sebi ili članovima obitelji nešto priskrbio.
To medicinska struka mora objasniti. Koliko sam ja uspio naknadno to ispratiti, riječ je o etilnom alkoholu koji dolazi iz sredstva koje u biti služi za vađenje krvi kao dezinficijens. Što se tiče nalaza, ne možemo reći da je on lažan. On je kao takav postojao u medicinskoj dokumentaciji, ali to nije alkohol koji je izvađen iz moje krvi. To je alkohol koji je donesen na tijelo s ciljem dezinfekcije. Nije istina da sam na ikakvim lumpovanjima bio tu noć. Dakle, ja sam bio potpuno trijezan, bio sam potpuno sabran, kao i svako jutro kad ustajem i ne sjedam jednostavno u auto, a pogotovo taj dan kad ću imati oružje u rukama.
“Alkohol u takvim razinama nije mogao doći kroz kožu”
Kontaktirali smo naše stručnjake kako bismo doznali ima li teza o alkoholu iz dezinficijensa ikakve znanstvene osnove.
Vladimir Trkulja, redovni profesor farmakologije na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, smatra da je to nemoguće.
“Da bi koncentracije u krvi narasle do mjerljivih, trebao bi se cijeli omotati u plahtu natopljenu alkoholom i tako stajati jedno tri sata. Pritom bi alkohol koji bi hlapio trebalo nadomještati novim alkoholom. Njemu sigurno nisu alkohol ubrizgali injekcijom u tijelo. To su besmislice”, rekao nam je Trkulja.
Slično nam je tezu komentirao Franjo Plavšić, poznati hrvatski kemičar i toksikolog.
“Ja ne vjerujem u to”, rekao je Plavšić.
“Teoretski je moguće da se dogodi apsorpcija alkohola preko kože. Međutim, da na taj način razine alkohola narastu do 0.2 promila, nije vjerojatno. Tu je ključno koliko dugo i kolika površina kože je bila u kontaktu s alkoholom. Nemoguće je da na taj način čovjek postane opijen. U protivnom bi ljudi mogli uživati u alkoholu tako da se mažu njime, bez da ga piju. Osim toga, važno je o kojem dijelu kože je riječ. Ona na stražnjici će puno bolje apsorbirati alkohol nego ona na dlanovima ruku. To mu nije baš jako čvrst argument”, rekao je Plavšić.
Alkohol nije mogao stići preko opreme za testiranje
Alkohol u organizam Banožića nije mogao doći ni preko opreme za testiranje.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Naime, prilikom uzimanja krvi i urina u policijskim istragama ne koriste se dezinficijensi na bazi alkohola.
U Pravilniku koji regulira takve procedure jasno stoji:
“Članak 4.
Originalni, brojem označeni omot s metalnom kopčom sadrži monovetu za krv označenu naljepnicom s brojem, iglu, bezalkoholnu maramicu za dezinfekciju, monovetu za urin označenu naljepnicom s brojem, obrasce AUK 1 i AUK 2 u dva primjerka te dvije naljepnice istog broja kao na omotu i monovetama za krv i urin.
Članak 5.
Koža s dijela tijela s kojeg se uzima uzorak krvi dezinficira se bezalkoholnom maramicom iz članka 4. ovoga Pravilnika.
U nedostatku maramice iz članka 4. ovoga Pravilnika dezinfekcija se može izvršiti drugim dezinfekcijskim sredstvom koje ne sadrži etanol, benzin, dietileter, jodne otopine koje sadrže etanol ili druga dezinfekcijska sredstva koja sadrže etanol.“
Test funkcioniranja pravne države
Banožiću za izazivanje prometne nesreće iz nehaja prijeti kazna zatvora od jedne do osam godina.
Ova tragična nesreća postavlja ozbiljna pitanja o sigurnosti na cestama, ali još više o odgovornosti javnih dužnosnika te o funkcioniranju pravne države.
Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
