PREMA podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, broj novooboljelih od covida-19 u ovoj se sezoni tjedno kreće oko 4000, a u prosincu je od njega ili s njim umrlo 188 ljudi, odnosno 45 tjedno. Koronavirus još uvijek predstavlja značajno ozbiljniji problem nego gripa od koje je u ovoj sezoni oboljelo oko 1650 ljudi, ali nitko nije umro.
Slučajevi se drugačije broje
Voditelj Službe za epidemiologiju dr. sc. Bernard Kaić kaže da je samo u zadnjem tjednu prije Nove godine broj novooboljelih od covida-19 bio nešto manji, oko 2500.
“Razlog je to što se tada manje dijagnosticiralo i prijavljivalo jer su bili blagdani”, rekao je za Index naš epidemiolog.
“Inače zadnjih mjesec dana imamo preko 4000 novih slučajeva tjedno. U studenom, kada je još funkcionirao portal koronavirus.hr i izvještavao o 300-tinjak novooboljelih tjedno, imali smo zapravo od 2000 do 3000 prijava tjedno u sustavu prijavljivanja zaraznih bolesti. Tu nemamo nekih velikih skokova. Pritom je važno znati da su se na koronavirus.hr objavljivali samo podaci o osobama koje su bile pozitivne na PCR testovima, dok u sustav prijavljivanja zaraznih bolesti ulaze i prijave oboljelih koji su na drugi način dijagnosticirani, primjerice brzim testovima ili na temelju epidemiološke povezanosti. To je razlog znatne razlike u brojevima koji su se objavljivali na koronavirus.hr i brojeva o kojima sada izvještavamo”, objasnio je Kaić.
U studenom se broj novooboljelih kretao oko 2000 ili 3000 tjedno, da bi u prosincu narastao na oko 4000 i više.
U Hrvatskoj cirkuliraju svi podtipovi omikrona
Kaić kaže da trenutno u Hrvatskoj kolaju svi podtipovi omikrona koji cirkuliraju i u Europi.
“To uključuje i podtip JN.1 i njegove nasljednike. Teško je reći koji prevladava, no svi oni imaju slične kliničke slike i slično su zarazni. Zbog toga niti jedna od tih varijanti nije proglašena varijantom koja izaziva zabrinutost. Ipak, nekoliko je podvarijanti proglašeno varijantom od interesa (BA.2.75, XBB.1.5, BA.2.86 – varijanta JN.1) zato što su prisutne u sve većem postotku”, tumači voditelj Službe za epidemiologiju.
Kaić kaže da epidemiolozi nerado komentiraju broj umrlih.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
“Njega smo trebali pratiti kroz isti sustav za praćenje zaraznih bolesti, međutim kako su svi htjeli hitno ažurirane svakodnevne podatke, napravljen je paralelni sustav. Tako danas broj umrlih od covida-19 na tjednoj bazi javljaju bolnice. Te prijave se razlikuju od prijava u našem registru po tome što naše prijave mora verificirati nadležni epidemiolog, a prijave koje stižu iz bolnica ne. U prosincu je bilo 188 umrlih, što znači tjedno oko 45, međutim, prema tim bolničkim izvještajima nešto više od pola od tog broja umrlo je s koronom, a nešto manje od pola od korone”, ističe Kaić.
Zašto se podaci ne prijavljuju kao prije?
Na pitanje zašto je Ministarstvo zdravstva prestalo objavljivati podatke o novooboljelima i umrlima od covida-19, odgovara da ne zna. “To bi trebalo pitati Ministarstvo. Čim je MIZ prestao objavljivati te podatke, mi smo ih htjeli početi objavljivati na našoj stranici. No to još nije zaživjelo”, dodaje.
HZJZ je ove godine zabilježio oko 1650 slučajeva oboljelih od gripe. “No koliko znam, od gripe ove godine još uvijek nitko nije umro”, kaže Kaić.
Što je sve drugačije danas?
Nameće se pitanje što je danas toliko drugačije da nema praćenja koronavirusa ni epidemioloških mjera, čak ni u bolnicama, unatoč tome što ima puno zaraženih pa i umrlih? Dio odgovora je u činjenici da je Svjetska zdravstvena organizacija proglasila da je pandemija završena. Kaić kaže da je važna razlika to što je covid-19 u 2020. i 2021. još uvijek bio nova bolest.
“Sve mjere koje smo imali bile su uvedene kako bi se suzbilo širenje virusa i bolesti te kako bi se spriječilo preopterećenje zdravstvenog sustava. Virus je tada za svaku osobu bio potpuno nov, svatko je od njega mogao oboljeti, kliničke slike su u to vrijeme bile teže, a smrtnost viša. Smrtnost od covida-19 tada je bila oko 1%. Danas znamo da je bolest postala endemska, slično kao i gripa koja se javlja sezonski. Korona do sada nije imala jako izraženu sezonalnost, međutim, vjerojatno s vremenom hoće. Konačno, ona više nije tako velika javnozdravstvena ni osobna prijetnja, jer su sada već svi došli u kontakt s virusom, a mnogi su se i cijepili.
Dakle, situacija je sada slična kao s gripom. Primjerice, slično je bilo 2009. kada je iz Meksika krenuo virus svinjske gripe. Tada je proglašena pandemija jer je bio nov za ljude i nepoznat. Potomci tog istog virusa cirkuliraju i danas, no više se ne smatraju pandemijskim jer više nisu novi za ljude kao što su bili na početku budući da su svi već došli u kontakt sa sličnim varijantama, a mnogi su i cijepljeni”, tumači Kaić.
Covid-19 je mnogo zarazniji i još uvijek mnogo opasniji od gripe
Ističe da je covid-19 ipak još uvijek opasniji od gripe jer je vrlo zarazan.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
“Smrtnost mu više nije tako velika kako je bila kod vuhanskog soja – CFR vuhanskog soja bio je oko 1%, a omikrona je oko 0.1%. Dakle, smrtnost je sada oko 10 puta manja. No problem je u tome što je omikron puno zarazniji od virusa gripe. Vuhanski soj bio je otprilike podjednako zarazan kao virus gripe. Njegov bazični reproduktivni indeks R0 bio je oko 2, što znači da je jedna zaražena osoba zarazila oko dvije druge osobe. Omikron je puno zarazniji, otprilike kao ospice čiji je R0 između 12 i 18″, upozorava Kaić.
Respiratorne bolesti su uvijek ugrožavale bolnice
Nameće se pitanje zašto se u bolnicama, u kojima ima bolesnih i starijih, ne uvedu neke ozbiljnije epidemiološke mjere. Kaić kaže da je zimi uvijek bilo respiratornih infekcija te da je uvijek postojala mogućnost da virus uđe u bolnički sustav i da se ljudi zaraze. “To se događalo, iako ne često”, kaže Kaić.
Napominje da postoje načini da se hospitalizirani bolesnici zaštite.
“Oboljeli se mogu izolirati od ostalih pacijenata. U bolnicama se mogu nositi maske, a to je i dalje preporučeno, iako više nije obavezno. Pacijenti u bolnicama također se mogu cijepiti, ako već nisu. Bolnice se također za vrijeme sezone respiratornih bolesti poput gripe ili covida-19 mogu zatvoriti za posjete. To je odluka koja se donosi na razini bolničkih povjerenstva za sprječavanje hospitalnih infekcija.
Mi epidemiolozi nikada nismo preporučivali zatvaranje bolnica za posjete, nego da se nose maske, da se peru ruke te da osobe sa simptomima ne dolaze u bolnice. Također je uvijek mudro preporučiti, kako to čine u Velikoj Britaniji, da u bolnice u posjete ne dolaze djeca do 12 godina jer su ona najčešći izvor gripe, odnosno respiratornih bolesti za odrasle. Stopostotna zaštita ne postoji”, poručio je Kaić te još jednom pozvao sve da se cijepe.
