U vremenu kada slike rata, razaranja i ljudske patnje kruže svijetom postavlja se pitanje kako pojedinac, umjetnik, može djelovati i dati doprinos u borbi protiv nepravde.
Nelisa Baždar i Džejlana Karaman Pašić, dvije umjetnice iz Bosne i Hercegovine, upravo kroz tu prizmu promišljaju svoj rad i djelovanje.
Kao odgovor na patnje u Gazi, odlučile su nacrtati zastavu Palestine na Bob stazi na Trebeviću.
Nelisa Baždar je istakla da ju je inspirsao aktivizam i primjeri oslikanih stepeništa u javnim prostorima evropskih gradova, koji su kroz boje palestinske zastave uputili snažne poruke otpora i solidarnosti, te je odlučila pokrenuti sličnu inicijativu u Sarajevu.
– Traženje adekvatne lokacije usmjerilo me ka frekventnom javnom stepeništu u starom dijelu grada, s namjerom da se osigura maksimalna vidljivost među turistima i građanima. Međutim, pokušaj dobivanja potpunog odobrenja od nadležnih za oslikavanje podgazišta stepenica ispred Olimpijskog muzeja rezultirao je ponudom “privremenog rješenja” – opcija koja bi zahtijevala potpuno uklanjanje instalacije nakon određenog vremena – objasnila je ona.
Ovakav kompromis je, kako dodaje, za nju bio neprihvatljiv.
– Stanje palestinskog naroda nije privremeno; svakodnevna ubijanja i sprovođenje nepravde nisu prolazni, niti je ijedno dijete ubijeno privremeno. Vjerovanje da je poruka humanosti iznad birokratskih formalnosti, pogotovo kada je riječ o genocidu, postalo je pokretačka snaga – imperativ da se ova ideja realizira, bez obzira na formalna odobrenja – kazala je ona.
Dodala je kako ju je upravo taj imperativ naveo da odabere Bob stazu na Trebeviću, simbol opsade Sarajeva i trajno podsjećanje na stradanja kroz koja je grad prošao.
– Njena historija i stanje čine je idealnom poveznicom sa trenutnom patnjom naroda u Palestini i Gazi. Zajedno s kolegicom Džejlanom Karaman Pašić, koja je odmah prepoznala važnost i neophodnost ove akcije, odlučile smo oslikati palestinsku zastavu na jednom dijelu staze. Iako bez formalnih dozvola, vođene smo dubokim uvjerenjem da je ovo naša dužnost. Interakcija s prolaznicima, posjetiocima i turistima tokom oslikavanja bila je izuzetno poticajna. Podrška i zahvalnost koje smo primile jasno su pokazale da naš čin rezonira s javnošću i da je nužan – izjavila je umjetnica.
Ovim činom, istaknula je, želi vjerovati da će Bob staza postati stalna opomena i podsjetnik da situacija u Gazi i Palestini nije samo prolazna vijest.
– Ona je naša zajednička briga. Ovom prilikom koristimo ovaj medijski prostor da pozivamo sve da svjesno djeluju u skladu sa svojim mogućnostima, bilo kao pojedinci ili dio širih inicijativa. Ne smijemo prestati dok se genocid u Gazi i Palestini, ili bilo gdje drugdje u svijetu, ne okonča. Ovo nije čin lične promocije, već poziv na kontinuiranu solidarnost i borbu protiv nečovječnosti. Nadam se da će ova akcija inspirisati ljude da posjete Bob stazu, fotografišu oslikani dio i podijele ga na društvenim mrežama, ili da ih podstakne na sopstvene akcije u njihovim domenima. Naša dužnost je da budemo glas i oči palestinskom narodu i da se ovakav neljudski čin nikada, nigdje i nikome ne desi niti ponovi – poručila je.
Džejlana Karaman Pašić naglasila je da je moralna obaveza svakog čovjeka da čvrsto reaguje na zlo i da stane uz istinu i pravdu.
– U vremenu kada se slike razaranja i smrti u Gazi svakodnevno probijaju kroz filtere algoritama i političkih narativa – šutnja je saučesništvo. Genocid se događa sada, u ovom trenutku, dok cijeli svijet posmatra – izjavila je Džejlana.
Bosna i Hercegovina, zemlja koja je preživjela genocid i višegodišnju opsadu, ne može i ne smije ostati nijema pred savremenim patnjama koje potresaju svijet. Upravo iz tog osjećaja historijske i moralne odgovornosti, rađa se potreba da se javnim i simboličnim činovima izrazi solidarnost sa žrtvama, gdje god se one nalazile, objasnila je ona.
Tako u tišini zidova bivšeg holandskog bataljona u Srebrenici, dok slika srebreničke nišane, misli umjetnice sele se prema Gazi, prema ćefinima i jecajima koji bolno odjekuju i u Prijedoru, i u Srebrenici, i danas u Palestini.
O tome je govorila i kroz nedavno otvorenu izložbu Svjedočanstvo, prostor na kojem su tokom trajanja izložbe bila ispisivana autentična ratna svjedočenja.
– Posebno snažan trenutak izložbe bio je spontani performans gospodina Šadija, palestinskog izbjeglice koji danas živi u BiH. Njegova prisutnost, i činjenica da je njegova porodična kuća danas zgrada izraelskog suda pravde, razoružava sve pokušaje racionalizacije nasilja. Ovdje svjedočimo očiglednom paradoksu: kada je simbol pravde uzurpiran činiteljima nepravde – kazala je.
S tim u vezi, stavovi kulturnih radnika moraju biti jasni i beskompromisni, napomenula je.
– Potrebno je izaći iz komfora neutralnosti, iskoristiti svoj glas i artikulisati ono što institucije, vlade i većina medija prešućuju. Zbog toga sam, bez razmišljanja, prihvatila prijedlog kolegice Nelise Baždar da, kroz intervenciju u javnom prostoru – oslikavanje zastave Palestine na Bob stazi – iskažemo solidarnost, empatiju i pružimo podršku na simboličan način. Ova intervencija je čin etičke odgovornosti, prema žrtvama, istini i budućim generacijama – poručila je Džejlana.
Tuzlanska Republika
