PROŠLA godina bila je najtoplija ikada zabilježena, oceani su “kuhali”, ledenjaci su se topili alarmantnom brzinom, a znanstvenici su se mučili da shvate točno zašto. Izvanrednu vrućinu potaknuo je niz čimbenika, uglavnom zagrijavanje planeta izgaranjem fosilnih goriva i prirodni klimatski obrazac El Niño. No, to samo po sebi ne objašnjava neuobičajeno brz porast temperature.
Nova studija objavljena u četvrtak u časopisu Science kaže da je identificirala kariku koja nedostaje – oblake. Prema studiji, val zagrijavanja bio je pojačan izostankom nisko ležećih oblaka nad oceanima, što može imati alarmantne implikacije na buduće zagrijavanje.
Planet je “potamnio”
Jednostavno rečeno, manje svijetlih i niskih oblaka znači da je planet „potamnio”, što mu omogućuje da apsorbira više sunčeve svjetlosti, rekla je Helge Gößling, autorica studije i klimatska fizičarka na Institutu Alfred Wegener u Njemačkoj.
Taj se fenomen naziva albedo i odnosi se na sposobnost površina da reflektiraju sunčevu energiju natrag u svemir, piše CNN.
Zemljin albedo opada od 70-ih godina, dijelom zbog otapanja svijetlog snijega i morskog leda, otkrivajući tamnije kopno i vodu koji apsorbiraju više sunčeve energije i zagrijavajući planet. Niski oblaci također doprinose ovom efektu jer odbijaju sunčevu svjetlost.
Rekordno niske razine albeda
Znanstvenici su pretražili satelitske podatke NASA-e, vremenske podatke i klimatske modele i otkrili da je opadanje niske naoblake smanjilo albedo na rekordno niske razine prošle godine. Područja sjevernog Atlantskog oceana iskusila su posebno značajan pad, pokazalo je istraživanje.
„Prošla se godina uklapa u desetljeće opadanja niske naoblake”, rekla je Helge Gößling.
Ono što studija još ne može sa sigurnošću objasniti je zašto se to događa. „Ovo je tako složena stvar i tako ju je teško razjasniti”, ističe Gößling.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Vjeruje da je to rezultat kombinacije čimbenika. Prvi je smanjenje onečišćenja u pomorskom prometu zbog propisa o štetnim emisijama sumpora u industriji. Iako je ovo bila pobjeda za ljudsko zdravlje, ova vrsta zagađenja također je pomogla u hlađenju planeta posvjetljivanjem oblaka.
Buduće projekcije mogle bi biti potcijenjene
Prirodne klimatske varijabilnosti, uključujući promjenjive prilike u oceanima, također su mogle pridonijeti. Ali Gößling ukazuje na treći, alarmantniji faktor: samo globalno zagrijavanje.
Niski oblaci obično uspijevaju u hladnoj i vlažnoj nižoj atmosferi. Kako se površina planeta zagrijava, to može uzrokovati njihovo stanjivanje ili potpuno raspršivanje, uspostavljajući kompliciranu povratnu spregu u kojoj niski oblaci nestaju zbog globalnog zatopljenja, a njihov nestanak potom potiče daljnje zagrijavanje.
Ako se to dogodi, buduće projekcije zagrijavanja mogle bi biti podcijenjene i trebali bismo očekivati prilično intenzivno zagrijavanja u budućnosti, ističe Gößling.
“To doslovno određuje koliko se zagrijavanja sprema”
Mark Zalinka, atmosferski znanstvenik u Nacionalnom laboratoriju Lawrence Livermore, koji nije bio uključen u studiju, rekao je da činjenica da oblaci igraju ključnu ulogu ima smisla, jer oni u biti djeluju kao Zemljina zaštita od Sunca. Male promjene u naoblaci mogu drastično promijeniti Zemljin albedo.
Oblaci se mogu činiti jednostavnima, čak i svakodnevnima, ali beskrajno su složeni i znanstvenici su još daleko od otkrivanja njihova ponašanja. Oni su jedna od najvećih glavobolja u znanosti o klimi, smatra Gößling.
Ali ključno je otkriti kako će oblaci reagirati na globalno zagrijavanje, rekao je Zalinka: „To doslovno određuje koliko se zagrijavanja u budućnosti sprema.”
Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu? Kliknite ovdje.
