DANAS, kad mnogi ljudi žive sjedilačkim načinom života i većinu vremena provode sjedeći za računalom ili zavaljeni pred televizorom, brojni stručnjaci i studije poručuju da je za dugovječnost vrlo važno kretati se.
Primjerice, prema velikoj studiji objavljenoj u časopisu Circulation , najbolja je žustra tjelovježba koja nadilazi minimalne preporučene razine kretanja od 75 do 150 minuta tjedno. Ona je pokazala da odrasli koji vježbaju dva do četiri puta više od preporučene količine tjelovježbe (oko 150 do 299 minuta tjedno) imaju 21% do 23% nižu smrtnost od svih uzroka.
Kontradiktorni rezultati studija
Međutim, budući da na zdravlje i trajanje života utječu brojni čimbenici, a ne samo jedan, te da su neki od njih međusobno povezani – oni ljudi koji redovno vježbaju obično se zdravije hrane, a često manje puše i piju te imaju manji indeks tjelesne mase – finska znanstvenica Anna Kankaanpää, iz istraživačkog centra Fakulteta za sport i zdravstvene znanosti na Sveučilištu Jyväskylä, odlučila je istražiti koliko dugovječnosti pridonosi samo tjelovježba.
Na dugovječnost utječu brojni čimbenici
Na to istraživanje nju i njezine kolege potaknula je, među ostalim, jedna ranija studija provedena na njihovom sveučilištu, koja je sugerirala da se dugovječnost u velikoj mjeri može objasniti genskim utjecajima.
“Ovo otkriće proturječi rezultatima jedne druge studije koja je uključivala švedske blizance, a otkrila je povezanost tjelovježbe neovisno o genskim čimbenicima. Htjeli smo istražiti razloge ove diskrepancije”, objasnila je Kankaanpää. U novom istraživanju autori su adresirali činjenicu da su i neka druga ranija istraživanja navodila na kontradiktorne zaključke.
Primjerice, jedna studija objavljena u časopisu Journal of Internal Medicine 2021. pokazala je da tjelovježba ne smanjuje sveukupnu smrtnost i incidentne kardiovaskularne bolesti kod starijih osoba ili osoba s kroničnim stanjima.
Autori nove studije zaključili su da takva istraživanja pokazuju da bi mogli postojati neki drugi temeljni čimbenici osim tjelovježbe koji značajnije utječu na duljinu života. Naime, za očekivati je da će životni stil osoba koje redovno vježbaju generalno biti zdraviji od životnog stila onih koji ne vježbaju.
Prehrana je jedan od važnih čimbenika
Jedan od takvih čimbenika svakako je zdrava prehrana.
Magistra nutricionizma Maja Ljubas, vlasnica nutricionističkog savjetovališta NUTRIOM, kaže da su mnoge znanstvene studije pokazale da je mediteranski tip prehrane usko povezan s nižim rizikom od obolijevanja od kardiovaskularnih bolesti, dijabetesa tipa 2 i drugih kroničnih bolesti.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
“Pravilna prehrana koja obiluje raznolikim svježim voćem i povrćem, plavom ribom, orašastim plodovima i sjemenkama smanjuje upalne procese u organizmu te je važan čimbenik dugovječnosti”, ističe Ljubas.
Istraživanje na parovima blizanaca
Kako bi pokušali doznati koliki je utjecaj same tjelovježbe, odvojeno od drugih čimbenika, u novom istraživanju finski su znanstvenici upotrijebili podatke o 11.000 odraslih blizanaca.
Studije blizanaca zlatni su standard u medicini jer u velikoj mjeri mogu isključiti utjecaj genskih čimbenika i brojnih okolišnih čimbenika u djetinjstvu jer blizance obično podižu iste obitelji u vrlo sličnim uvjetima.
Tjelesna aktivnost snažno korelira s duljim životom
Količina tjelesne aktivnosti ispitanika procijenjena je upitnikom u tri navrata – 1975., 1981. i 1990. Sudionici su bili raspoređeni u četiri skupine: sjedilačku, umjereno aktivnu, aktivnu i visoko aktivnu. Smrtnost sudionika praćena je sve do 2020., u rasponu od 45 godina.
Rezultati su pokazali da je više od 40% sudionika iz skupine koja je vodila sjedilački život umrlo do 2020., što je bio najveći postotak u četiri skupine. Sudionici u aktivnim skupinama imali su između 15% i 23% niži rizik smrtnosti od svih uzroka u usporedbi sa sjedilačkom skupinom.
“Nisu me iznenadili ovi rezultati jer brojne opservacijske studije dosljedno ukazuju na ovu povezanost”, komentirala je Kankaanpää.
Efekt tjelovježbe je oko 7%
No tim je potom uzeo u obzir druge čimbenike načina života, uključujući indeks tjelesne mase (BMI), konzumaciju alkohola i pušački status. Kada su rezultati kontrolirani za sve takve čimbenike, utjecaj sjedilačkog života pao je na manje od 7%.
Najsporije stare oni koji vježbaju umjereno do aktivno
Jedan od zanimljivih uvida novog istraživanja bili su rezultati koji su ukazivali da su sudionici iz sjedilačke skupine i visoko aktivne skupine pokazivali znakove bržeg biološkog starenja u usporedbi s umjereno aktivnim i aktivnim skupinama.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Već su neka ranija istraživanja pokazala da je za zdravlje optimalna umjerena razina tjelovježbe.
Primjerice, jedna studija objavljena u časopisu JAMA Network Open pokazala je da se nakon određene količine hodanja dnevno – oko 7000 ili 8000 koraka – korist za zdravlje smanjuje. Drugim riječima, nije nužno hodati 20.000 koraka dnevno, optimalno je hodati oko 7000 koraka, odnosno oko 5.5 km dnevno.
Ljubas kaže da je “poznato da je u tzv. plavim zonama, područjima u kojima žive ljudi s najduljim životnim vijekom, umjerena tjelesna aktivnost važan faktor koji pridonosi dugovječnosti”.
Važni su svi čimbenici zdravog života
Na temelju svih dobivenih rezultata finski su znanstvenici zaključili da je povezanost redovne tjelovježbe sa smanjenim rizikom od smrti u velikoj mjeri bila uzrokovana ne samo tjelovježbom već i drugim čimbenicima povezanim sa zdravljem.
Drugim riječima, autori su zaključili da redovita tjelesna aktivnost nije najvažniji uzrok manjeg rizika od smrtnosti, već je prije pokazatelj sveukupnog zdravog načina života, koji snažno djeluje na produljenje života.
“Bilo bi zanimljivo proučiti vrijedi li isto za uzročno specifičnu smrtnost, kao što je smrtnost uzrokovana kardiovaskularnim bolestima”, rekla je Kankaanpää. “Štoviše, voljela bih istražiti razloge ubrzanog biološkog starenja koje je uočeno kod vrlo aktivnih sudionika”, dodala je.
Jedna zdrava navika ne može spriječiti nezdrav način života
Kad je u pitanju smanjenje rizika od bolesti, ljudi vole misliti da jedna zdrava navika poništava druge lošije navike.
Primjerice, ljudi često navode da im je jedini “grijeh” pušenje, ali da redovito idu na sistematske preglede ili da jedu dovoljno voća i povrća. Svakako je dobro jesti voće i povrće, no to može biti emocionalna kompenzacija koja neće poništiti utjecaj drugih loših navika s izraženim negativnim efektima.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Zdrave navike treba dobro osmisliti
Gastroenterolog Božo Radić kaže da se ljudima često sugerira usvajanje “zdravih navika” a da se točno ne formulira kako ih ostvariti.
“Nekako svi intuitivno misle da bi trebali kvalitetnije i redovitije jesti, više spavati, više se kretati, manje se izlagati stresu, itd. No to je sve nespecifično dok nema jasnog plana, metoda mjerenja i cilja koji želimo postići. Zato je za uvođenje zdravih navika potrebno strukturirano planiranje, što je najbolje napraviti uz pomoć stručnjaka”, kaže Radić i preporučuje da se krene s malim zadacima, primjerice s vježbanjem jednom tjedno.
Krenuti od malih koraka
“Iskoristite dan – najbolje vrijeme za početak promjene je danas, ne treba čekati početak mjeseca, nove godine i slično. Treba stvari realno sagledati i pitati se koju naviku bih mogao usvojiti do kraja života, a ne samo na nekoliko tjedana. Ako je zahtjev koji si postavimo prevelik, nećemo izdržati”, tumači naš stručnjak.
Za zdravlje su važne dvije kategorije prevencije i pravilno liječenje
Radić kaže da postoje dvije važne kategorije prevencije bolesti.
“Primjerice, možemo prestati pušiti i smanjiti konzumaciju alkohola. Također je važno osigurati dovoljnu količinu i kvalitetu sna, pratiti tjelesnu težinu tako da reagiramo i obratimo se stručnjacima u slučaju da dolazi do porasta ili pada”, kaže Radić.
Kao sekundarnu prevenciju predlaže redovito obavljanje zdravstvenih pregleda kao što su kolonoskopija, mamografija, papa-test i dermatoskopija, odnosno pregled madeža.
“Konačno, kad već imamo neko stanje i bolest, važno je da ih stavimo pod kontrolu i smanjimo rizik od pogoršanja. To znači da redovito uzimamo lijekove za povišeni krvni tlak, šećer, kolesterol ili pretilost te provjeravamo je li to zbilja pod kontrolom”, poručuje Radić.
