KINESKI znanstvenici klonirali su prvog rezus majmuna, vrstu koja se često koristi u medicinskim istraživanjima jer u tjelesnom smislu jako nalikuje ljudima. Smatraju da bi ovim postupkom mogli ubrzati testiranje lijekova, budući da genetski identične životinje imaju iste reakcije, omogućujući time preciznija i sigurnija ispitivanja.
Prilikom prijašnjih pokušaja kloniranja rezus majmuna, ženka nije iznijela trudnoću do kraja ili je mladunčad umrla nekoliko sati nakon poroda. Kada se sisavci razmnožavaju, nastaju potomci koji imaju mješavinu gena oca i majke. Tijekom kloniranja se pomoću posebnih metoda dobiva jedinka koja je identična kopija druge.
Najpoznatija klonirana životinja je ovca Dolly, rođena 1996. Znanstvenici su reprogramirali stanice kože ovce i pretvorili ih u embrionalne – građevne stanice koje se mogu razviti u bilo koji dio organizma. Ti su embriji zatim usađeni u Dollynu surogat majku.
Aktivisti zabrinuti
Kineski znanstvenici navode da su u biti učinili istu stvar, ali s rezus majmunom i da je životinja bila zdrava više od dvije godine, što znači da je proces kloniranja bio uspješan, piše BBC.
No, glasnogovornik britanskog Kraljevskog društva za sprječavanje okrutnosti prema životinjama (RSPCA) je kazao da je patnja kroz koje su prolazile životinje premašivala bilo kakvu neposrednu korist za ljudske pacijente. Rezus majmuni inače žive u divljinama Azije; u Afganistanu, Indiji, Tajlandu, Vijetnamu i Kini.
Prvi makaki majmuni klonirani su 2018., ali znanstvenici tijekom medicinskih ispitivanja preferiraju rezus majmune zbog njihove genetske sličnosti s ljudima. Problem s reprogramiranjem odraslih stanica u embrionalne je taj što se u većini pokušaja dolazi do pogreške. Zbog toga se rađa jako mali broj kloniranih jedinki, a još manje broj njih bude zdravo.
Riješili glavni problem
Znanstvenici iz Kine su otkrili da se u neuspjelim pokušajima kloniranja s rezus majmunima nisu pravilno razvile placente, koje opskrbljuju kisik i hranjive tvari fetusu, zbog greške prilikom procesa reprogramiranja i da se zato plod nije mogao razviti.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Stručnjaci stoga nisu upotrijebili dio kloniranog embrija koji se dalje razvija u posteljicu. Koristili su 113 embrija, od kojih su uspjeli implantirati 11. Postigli su dvije trudnoće, od kojih je jedno mladunče preživjelo. Kloniranog majmuna su nazvali “ReTro”, prema znanstvenoj metodi koju su koristili tijekom postupka.
“Nema neposredne primjene ovog istraživanja. Od toga bi trebali imati koristi pacijenti, ali prava primjena je godinama daleko i vjerojatno će se morati proizvesti više takvih životinjskih ‘modela'”, rekao je glasnogovornik RSPCA.
“RSPCA je jako zabrinut zbog vrlo velikog broja životinja koje pate tijekom provedbe ovakvih eksperimenata s niskom stopom uspjeha. Primati su inteligentne i osjećajne životinje, a ne alati za istraživanje”.
“Slijedili smo sve smjernice”
Kao odgovor na ove primjedbe, genetičar Falong Lu s Kineske akademije znanosti je za BBC kazao da je znanstvenicima cilj koristiti što manji broj embrija i da su za istraživanje dobivena sva etička odobrenja.
“Svi postupci na životinjama u našem istraživanju pridržavali su se smjernica koje su postavili Odbori za korištenje i brigu o životinjama pri Šangajskom institutu za biološke znanosti, Kineske akademije znanosti (CAS) i Institutu za neuroznanost. Protokol je odobrio Odbor za korištenje i brigu o životinjama CAS-ovog Centra za izvrsnost u znanosti o mozgu”, kazao je.
Istraživanje naziva Reprogramming mechanism dissection and trophoblast replacement application in monkey somatic cell nuclear transfer objavljeno je u časopisu Nature communications.
Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
