Susjednu Srbiju je nedavno pogodila tužna vijest o 17-godišnjem mladiću koji je poginuo u prometnoj nesreći, tako što je pao s krova automobila u pokretu. Nesreća tragičnim ishodom dogodila se za vrijeme uličnih trka automobilima.
Ulične trke i rizično ponašanje na cesti u manjoj ili većoj mjeri prisutni su u svakoj zemlji, pa tako i u Srbiji. Ali su ranije generacije bile pošteđene nove dimenzije – društvenih mreža. Dok su ranije mladi izvodili vratolomije na motorima ili organizirali nezakonite trke, danas se ova potencijalno smrtonosna praksa prebacila i u virtualnu arenu, pa za popularnost kod vršnjaka više i nije potrebna publika na ulici, već su dovoljne društvene mreže, piše Nin.
Opasni izazovi na društvenim mrežama
U posljednje vrijeme opasni izazovi na društvenim mrežama doveli su do toga da mladi slijede formulu – riskantan potez na cesti uz kameru jednak je rastu lajkova i popularnosti, želja za isticanjem izrodila je tako nekoliko nedopustivih trendova koji se mogu podvući pod pojam “srpski rulet”.
„Srpski rulet“, koji je dobio ime po analogiji smrtonosnom ruskom ruletu, a jednako je opasan, iako se u njemu ne koriste revolveri, već automobili ili motori, odigrava se tako što se radi postizanja popularnosti na društvenim mrežama prolazi kroz crveno svjetlo, pretiče se što više automobila u koloni, vozi u suprotnom smjeru na autoputu, izvode ubitačne vozačke akrobacije koje ugrožavaju život i drugih sudionika i onog tko se bavi tom opasnom aktivnošću, uz obavezno snimanje…
Iako u slučaju vožnje u suprotnom smjeru i uopće bahate vožnje, vozači ne rade to uvijek zbog snimanja za društvene mreže, mnogi koriste ovu nedopustivu vratolomiju kao promociju vlastitog bahatog imidža na mrežama.
Jedan od takvih poznatih slučajeva je i onaj Uroša Panića, jednog od dvojca “braće Panić” koji su optuženi za zločine vezane za prostituciju, koji je divljao “Lamborghinijem” po Beogradu, snimao se i svjesno kačio te zapise vlastitih nedjela na društvene mreže.
Snimci vožnje u suprotnom smjeru
Snimci vožnje auto-putevima u suprotnom smjeru gotovo da su postali svakodnevni, a pamti se slučaj u kom je prošle godine vozač “punta” Dejan J, pod nerazjašnjenim okolnostima, vozio autoputom čak šest kilometara u suprotnom smjeru, u punoj brzini, od Surčina do Jakova i na kraju se sudario s “Hyundaijem”. On je poginuo, a njegov suputnik i žena koja je vozila “Hyundai” teško su povrijeđeni.
Pored vožnje u suprotnom smjeru, među “izazovima” koji se pojavljuju je i prolazak kroz crveno svjetlo, dok “kontrolna” ekipa snima iz drugog automobila ili čeka na raskrsnici.
– Takvo riskantno ponašanje je posljedica društva u kom živimo, a snimci završavaju na društvenim mrežama zbog potrebe za dokazivanjem – kaže za NIN sociolog Aleksa Vukašinović. On dodaje da se društvo zasniva na pokazanom uspjehu i da mu nedostaje osjećaj odgovornosti koji bi nesmotrene vozače odvratio od ove vrste izazova.
– Oni jednostavno potiču takozvano uvjerenje o instant popularnosti, o instant dokazivanju, radi se o jednoj formi postojanja za publiku i postojanja u riskiranju svega. To je sve, naravno, lažan svet. Lažan uspeh, lažna dokazivanja. Reč je samo o spektaklu, da se impresionira jedan krug pratilaca tih mreža i to je to. Toliko i traje ta uvjetno rečeno slava, to je manje od pet minuta, dakle to je jedan klik, a za to se stavlja glava u torbu – kaže Vukašinović.
On ističe da se “neumnost”, kako je opisao ovu vrstu ponašanja, gaji u suvremenom i digitalnom svijetu i da se na društvenim mrežama vezuje za hrabrost.
– Hrabrost lišena samorefleksije je ludost, ili bolje rečeno, hrabrost lišena straha je ludost – dodaje sociolog.
Praksa “srpskog ruleta” je još jedno nasljeđe neslavnih devedesetih koje je oživjelo posljednjih godina, ali “pomnoženo” s utjecajem društvenih mreža. Devedesetih su se trke automobilima po ulicama vezivale za “žestoke” momke i koristile kao način da se pokaže tko je “luđi i hrabriji”, što se tada visoko kotiralo u kriminalnim krugovima.
Praksa je bila toliko popularna da je našla svoje mesto i u emisijama vezanim za tadašnje podzemlje, kao i u stihovima nekih turbo folk pjesama popularnih pjevača. Kao njena posljedica dogodila se i jedna od najdramatičnijih nesreća usred Beograda, koje se mnogi sjećaju, iako je od nje prošlo 27 godina.
Te 1997. godine troje ljudi je poginulo u udesu u Terazijskom tunelu. Kako je navedeno u optužnici protiv Spasoja Barišića, zvanog Mića, u trci automobilima kroz Beograd sudjelovali su automobili marke BMW-a, čiji vozač ni dan danas nije identificiran i “Porsche” za čijim je volanom bio Barišić, koji je kasnije i osuđen na zatvorsku kaznu. Barišić je te večeri u automobilu bio s dva druga koji su poginuli u nesreći u kojoj je stradao i vozač “mazde”, koji se našao na pogrešnom mjestu u pogrešno vrijeme.
Pored “izazova” koji su prisutni na društvenim mrežama, već godinama se na javnim površinama tajno dešavaju “takmičenja” ili ilegalne auto trke. Neki od takvih događaja su toliko česti da i šira javnost zna koja mjesta da izbjegava. Iako je zakon izričit u zabrani, a rizik po ljudski život izrazit, nesavjesni vozači su se izvještili pa nerijetko uspiju pobjeći policiji.
