U vrijeme Drugog svjetskog rata, u travnju 1944. u partizanskoj bolnici iznad slovenskog sela Planina pod Mirnom gorom, sedamnaest partizana koji su se tamo liječili i oporavljali oformilo je “pjevačku četu”, zbor koji su nazvali “Invalidski zbor”. Tradicija zbora nastavljena je do danas, pod imenom Partizanski zbor.
E upravo će taj Partizanski zbor sutra, 5. lipnja, na proslavi 80 godina postojanja u Cankarjevu domu u Ljubljani, imati još jedan, sasvim svježi povod za slavlje: na inicijativu, naime, upravo Partizanskog zbora, koji kao društvo djeluje u Ljubljani, partizanske pjesme Slovenija je uvrstila u svoj registar nematerijalne kulturne baštine!
“Hej, brigade”, “Šivala je deklica zvezdo”, “Počiva jezero v tihoti”…, sveukupno 118 pjesama koje su partizani pjevali u Drugom svjetskom ratu ući će u spomenuti registar, donosi RTV Slovenije i drugi slovenski mediji.
Osim Partizanskog zbora, kao nositelji inicijative upisani su i Ženski pjevački zbor “Kombinat” i mariborski Muški zbor “Slava Klavora”, nazvan po imenu slovenske partizanske narodne heroin. Inicijativu su podnijeli nakon što su za buduće generacije odlučili sačuvati stotinjak pjesama koje se nalaze u raznim knjižnicama i arhivima.
Kako navode iz Ministarstva kulture, “slovenska partizanska pjesma potječe iz puntarskih i narodnih borbenih pjesama, a pojavila se tijekom Drugog svjetskog rata. U početku su partizanske, ali i borbene, radničke, revolucionarne i pobunjeničke pjesme pjevale nestalne skupine boraca koje su bile u sastavu kazališnih ili kulturnih društava i nastupale na kulturnim priredbama u partizanskim jedinicama ili na oslobođenom teritoriju”.
Dalje iz Ministarstva kulture kažu kako je “nakon Drugog svjetskog rata nastala bogata produkcija partizanskih pjesama uglazbljenih za zborove. Bilo je to vrijeme kada je partizanska pjesma bila nositelj državne i službene glazbene kulture i dio formalnog obrazovanja. Nakon 1991. godine, promjenom društvenog uređenja, zborno pjevanje partizanskih pjesama izvodi se uglavnom u neformalnim i privatnim okruženjima. U drugom desetljeću 21. stoljeća pojedini zborovi i pjevačke skupine ponovno otkrivaju partizansku pjesmu i njezin izražajni potencijal.”
“Slovenske partizanske i druge pobunjeničke pjesme izvode zborovi i pjevačke skupine različitog spola i dobi, uglavnom na koncertima, komemorativnim svečanostima za pojedine događaje iz narodnooslobodilačke borbe, posebnim proslavama, pogrebima i skupovima. One također postaju dio ženskog aktivizma, poput Ženskog zbora Kombinat i Feminističkog zbora Z‘borke. Repertoar im je crpljen iz partizanske i buntovničke glazbene tradicije. Uz izvorne tekstove i glazbu nastalu tijekom Drugoga svjetskog rata, često uključuju i druge revolucionarne i borbene pjesme različitih naroda iz različitih vremenskih razdoblja”, priopćilo je Ministarstvo.
