Kineski predsjednik Xi Jinping je prošle godine zatražio od američkog predsjednika Joea Bidena da pooštri jezik koji Sjedinjene Američke Države koriste prilikom izražavanja svog stava o nezavisnosti Tajvana, prema informacijama dvojice američkih zvaničnika upoznatih s tim privatnim razgovorom, piše Reuters. Međutim, postavlja se pitanje šta znači pojam “nezavisnost Tajvana”.
Historija i sadašnje službeno ime Tajvana
Ostrvo, ranije poznato kao Formoza, dom je autohtonih naroda već hiljadama godina, pre nego što su nizozemske i španske snage nakratko vladale njegovim dijelovima u 1600-im godinama. Dinastija Qing uključila je Tajvan kao dio provincije Fujian 1684. godine, a tek 1885. proglasila ga je posebnom kineskom provincijom.
Nakon poraza dinastije Qing u ratu s Japanom, Tajvan je postao japanska kolonija 1895. godine. Godine 1945. predat je vladi Republike Kine na kraju Drugog svjetskog rata. Godine 1949, nakon poraza od komunističkih snaga Mao Zedonga, poražena vlada Republike Kine pobjegla je na Tajvan, i Republika Kina ostaje službeno ime ostrva.
Mao je osnovao Narodnu Republiku Kinu i proglasio je jedinom legitimnom kineskom vladom za cijelu zemlju, uključujući Tajvan, kao državu nasljednicu Republike Kine.
Međunarodni status Tajvana
Decenijama je Republika Kina u Taipeiju također tvrdila da je legitimna kineska vlada, ali je 1971. godine izbačena iz Ujedinjenih nacija u korist vlade u Pekingu. Trenutno samo 12 zemalja ima službene odnose s Taipeijem, uglavnom male i siromašnije zemlje u razvoju poput Belizea i Tuvalua.
Većina zapadnih zemalja i saveznika SAD-a održava bliske neslužbene veze s Tajvanom, priznavanjem pasoša Republike Kine i održavanjem de facto ambasada u glavnim gradovima.
Sjedinjene Američke Države su prekinule zvanične veze s Taipeijem 1979. godine, ali su zakonom obavezane da ostrvu osiguraju sredstva za odbranu. Sjedinjene Države zvanično ne zauzimaju stav o suverenitetu Tajvana prema politici Washingtona “Jedna Kina”.
Kina navodi da neće odustati od upotrebe sile da bi Tajvan stavila pod svoju kontrolu. Peking je ponudio Tajvanu model “jedna zemlja, dva sistema” sličan Hong Kongu, iako nijedna glavna politička stranka na Tajvanu to ne podržava.
Da li je Tajvan već nezavisna zemlja?
Tajvan, čiji narod bira vlastite vođe i čija vlada kontrolira definirano područje s vlastitom vojskom i pasošem, uživa de facto nezavisnost, čak i ako to većina zemalja formalno ne priznaje.
Vlada Tajvana tvrdi da je Republika Kina suverena država i da Peking nema pravo da govori ili zastupa Tajvan s obzirom na to da Narodna Republika Kina nema pravo na način izbora lidera i nikada nije vladala Tajvanom.
Da li bi Taipei mogao proglasiti “Republiku Tajvan”?
Kako piše Reuters, ovako nešto bii bilo veoma teško izvesti i zahtijevalo bi prvo da parlament odobri ustavni amandman, a zatim referendum, umjesto jednostavne izjave predsjednika Laia Ching-tea.
Najmanje 75% poslanika bi trebalo da odobri taj amandman, a vladajuća Demokratska progresivna partija (DPP) i glavna opoziciona stranka Kuomintang (KMT) trenutno imaju jednak broj zastupnika.
DPP, koji je na vlasti od 2016. godine, nije pokušao da promijeni ustav. KMT se snažno protivi bilo kakvim pokušajima promjene imena Republika Kina.
Šta predsjednik Tajvana kaže o nezavisnosti?
Kina snažno odbacuje Laia i naziva ga “separatistom”. Prije nego što je izabran za predsjednika, Lai je komentarisao da je “praktičan radnik za nezavisnost Tajvana”. Lai tvrdi da je jednostavno mislio da je Tajvan već nezavisna zemlja.
Od dolaska na funkciju, Lai je više puta izjavio da Republika Kina i Narodna Republika Kina “nisu podređene jedna drugoj”, što prema Pekingu znači da vjeruje da su to dvije odvojene zemlje i da time zagovara nezavisnost.
Lai kaže da jednostavno iznosi činjenice i da je u svakom slučaju Republika Kina, osnovana nakon svrgavanja posljednje carske dinastije 1911. godine, starija država od Narodne Republike Kine, koja je osnovana tek 1949.
Da li Kina ima pravni okvir za spriječavanje formalne nezavisnosti?
Godine 2005., kineski parlament, koji, kako piše Reuters, uglavnom služi kao potvrda odluka, usvojio je Zakon protiv secesije koji Kini daje pravnu osnovu za vojnu akciju protiv Tajvana ako se odvoji ili pokaže namjeru da to učini, ali zakon je neodređen i ne ulazi u detalje.
U Taipeiju se spekuliše da bi Kina mogla iskoristiti narednu 20. godišnjicu zakona kako bi ponudila veću jasnoću. Kina to nije potvrdila.
Godine 2022., kineski državni mediji su pokrenuli mogućnost donošenja “zakona o ponovnom ujedinjenju” koji bi Pekingu dao dodatni pravni okvir za vraćanje Tajvana pod svoju kontrolu, ali do sada nije bilo daljih koraka ka tome.
╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad, pridružite nam se i na WhatsApp kanalu klikom ovdje
