Nakon prolaska kroz Ajvaz-dedinu stijenu, klanjanja podne-namaza, učenja dove na platou Ajvatovice, danas je u prisustvu više hiljada vjernika održana centralna svečanost kulturno-vjerske manifestacije “514. dani Ajvatovice”.
Konjanici, građani i zvaničnici na Ajvatovici
Centralnoj svečanosti na platou Ajvatovice prisustvovali su muftija travnički Ahmed efendija Adilović, muftija bihaćki Mehmed ef. Kudić, ambasador Republike Turske u BiH Sadik Babur Girgin, delegacija Unije općina turskog svijeta, načelnik općine Donji Vakuf Huso Sušić, imami te drugi predstavnici lokalnih nivoa vlasti iz BiH i Turske, predstavnici turskih institucija u BiH, predstavnici Vlade Srednjobosanskog kantona na čelu s premijerom Tahirom Lendom te brojni građani.
Ukupno 313 konjanika, koji su dan ranije iz Karaule i drugih bh. gradova krenuli prema Pruscu i na tom putu prošli kroz Donji Vakuf, gdje ih je dočekalo više hiljada građana, jutros su nakon tradicionalne prozivke bajraka ispred Handanagine džamije u Pruscu krenuli ka najvećem dovištu muslimana u Evropi. Vahid Kablar je ove godine bio najstariji konjanik, dok je Arman Suvlić iz Zenice bio najmlađi konjanik.
Konjanici, bajraktari i brojni vjernici iz cijele Bosne i Hercegovine pohodili su podnožje planine Šuljage, sedam kilometara od starog grada Prusca. Tamo se, prema vjerovanjima, učenjak Ajvaz-dedo 40 jutara molio Bogu za vodu. A, u sjećanju na uslišenu mu molitvu, zahvaljujući kojoj je Prusac dobio vodu, vjernici više od pet stoljeća pohode ovaj kraj.
Posebno oduševljenje prisutnih izazvao je nastup tradicionalnog turskog vojnog orkestra “Mehter”, inače orkestra iz sastava Ministarstva odbrane Turske, te učači ilahija iz BiH i Turske.
Nakon obraćanja i programa, klanjan je podne-namaz i proučena dova. Podne namazu je prethodio kulturno-umjetnički program.
Bajraktare, zadužene predstavnike džemata iz BiH za nošenje zastava, koji su nosili bajrake prema platou Ajvatovice, slijedilo je više stotina posjetitelja ove manifestacije iz BiH.
Značaj zaštite identiteta
Muftija travnički Ahmed ef. Adilović je ukazao na značaj činjenja dove u životu vjernika, podsjetivši da se radi o jednom od najvažnijih ibadeta, kojem su s pažnjom pristupali i Božiji poslanici.
Podsjećajući da manifestaciju svake godine uveličaju gosti iz prijateljske i bratske Republike Turske, muftija Adilović je posebno zahvalio turskom tradicionalnom vojnom orkestru Mehter, ali i svim učesnicima i organizatorima manifestacije.
Vjernicima iz svih dijelova Bosne i Hercegovine i dijaspore obratio se i izaslanik reisu-l-uleme Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini Huseina ef. Kavazovića, muftija bihaćki Mehmed ef. Kudić poručivši da je i u prošlosti mjesec juni bio mjesec u kojem su muslimani odlazili na dovišta kako bi zahvalili Bogu na svim blagodatima.
Mufija Kudić je kazao kako čovjek u skladu s princima Kur’ana Časnog treba raditi i djelovati kroz svoju zajednicu.
Govoreći o aspektima očuvanja identiteta naroda muftija Kudić je kazao da je prvi među njima očuvanje bosanskog jezika jer je jezik osnovni element koji oblikuje identitet i zauzima ključnu poziciju u očuvanju kohezije i zaštiti državnosti bosanskog naroda.
“Zbog toga je važno očuvanje jezika i zaštite raznolikosti svih dijelova Bosne i Hercegovine”, rekao je muftija Kudić podsjetivši da je drugi aspekt zaštite identiteta očuvanje kulturnog nasljeđa.
Istakao je značaj zaštite kulturne raznolikosti cijele BiH, dok je najvažnijim aspektom zaštite identiteta ocijenio zaštitu vjere.
“Čuvati bosanski i muslimanski identitet moguće je samo kroz zaštitu institucija države”, poručio je Kudić.
Uputio je dovu Bogu Uzvišenom za pomoć Palestini i svim muslimanima širom svijeta.
Tradicionalnu Ajvatovičku dovu proučio je muftija travnički Ahmed ef. Adilović, nakon čega je klanjan podne-namaz.
Najveće dovište muslimana u Evropi
Ajvatovica je najveće dovište muslimana u Evropi i jedno od najstarijih u BiH. Duboko je ukorijenjena u identitet Bošnjaka. Smještena je u podnožju planine Šuljage i udaljena sedam kilometara od starog grada Prusca. Ajvatovica je specifičnost bosanskih muslimana, jer ima autohtoni karakter.
Ne zna se pouzdano kada je prvi pohod Ajvatovici održan, ali se zna da je Ajvatovica dobila ime po Ajvaz-dedi, islamskom učenjaku i dervišu koji je u 15. vijeku u Bosnu došao sa prostora današnje Turske. Nakon 1947. godine održavanje Ajvatovice bilo je zabranjeno, a tradicija je obnovljena 1990. godine. Jubilarna, 500. manifestacija održana je u junu 2010. godine.
Ajvaz Dedo, derviš i islamski učenjak koji se u 15. vijeku nastanio na prostoru današnjeg Prusca, nakon dugotrajne suše u ovom mjestu, 40 dana i 40 noći učio je dovu moleći za vodu na stjenovitom predjelu iznad kasabe. Prema predanjima o Ajvaz-dedi, četrdesetu noć od dolaska na dovište, stijena se razdvojila, a iz nje je potekla voda, koju i danas posjetioci Ajvaz Dedine stijene imaju priliku okusiti. Ajvaz-dedino dovište danas je mjesto susreta desetina hiljada muslimana iz BiH, regiona, Evrope i Azije.
(BHRT)
