Ako ste se ikada zatekli igrajući online igre i slučajno aktivirali opciju za dopisivanje s nepoznatima, možda ste uočili da postoji problem s mizoginijom u igrama. Prema istraživanjima, otprilike polovica žena iskusila je neku vrstu uznemiravanja, pri čemu se 75% mlađih žena, između 18 i 24 godina, žalilo na maltretiranje u online igrama.
Iako postoji mnogo pitanja o društvima koja stvaraju ovakve uvjete, jedno zanimljivo otkriće iz studije o zlostavljanju žena u igrama je da su manje vješti igrači često agresivniji prema ženama u timu nego oni koji su bolji u igrama.
Ova studija provedena je 2015. godine, u vrijeme kad je bila popularna Gamergate kampanja, istražujući ideju da muški igrači vide dolazak žena kao prijetnju njihovoj dominaciji, posebno ako nisu vješti u igrama – ti su muškarci vjerojatnije bili neprijateljski nastrojeni.
Istraživanje u igrama: Halo 3 i rodne pretpostavke
Za svoje istraživanje odabrali su video igru Halo 3. Prikupljali su bitne podatke kao što su broj ubojstava, smrti i ukupni rezultati. Zanimljivo je da u igri ne možete znati spol igrača jer svi nose isti teški oklop Master Chiefa. Jedini način da se pretpostavi spol igrača je preko njihovog glasa ili, možda, preko njihovog imena. U eksperimentu su snimali kako igrači igraju, bilježeći statistike o ubojstvima i smrtima te ukupne rezultate. U različitim serijama snimaka jednom je govorila istraživačica (žena), drugi put istraživač (muškarac), a ponekad su igrali u tišini.
Kad su istraživači “govorili”, zapravo su puštali unaprijed snimljene izjave, čitane muškim ili ženskim glasovima, ovisno o situaciji. Istraživači su naglasili da su ove fraze bile iste za muške i ženske uvjete, bezopasne i formulirane tako da ne uvrijede nikoga. Fraze su bile stvari poput “Ova mapa mi se sviđa”, “Dobar hit”, “Zabavno mi je bilo igrati ovu igru”, “Mislim da sam vidio nekoliko njih kako dolaze ovamo” i “Bila je to dobra igra, ljudi”.
Veza između vještine i stava
Istraživački tim je analizirao reakcije igrača na unaprijed snimljene izjave i kategorizirao ih kao pozitivne, negativne ili neutralne. Također su povezali te reakcije s igračkim sposobnostima. Otkrili su, ne iznenađujuće, da su oni s manje ubojstava i više smrti često imali negativniji stav, s dodatnim otkrićem da su neki od tih negativnih stavova bili mizoginog karaktera.
Tim je zabilježio da je vještina igrača utjecala na to koliko često su upućivali pozitivne ili negativne komentare prema suigračima, bez obzira na njihov spol. No, zanimljivo je da su igrači s lošijim rezultatima češće upućivali negativne komentare kad su mislili da igraju s ženom.
Iako su postali agresivniji prema ženskim igračima, oni slabijih vještina bili su manje agresivni prema muškim suigračima. To ukazuje na to da manje uspješni igrači pokazuju podređeno ponašanje prema muškim suigračima, što se može smatrati pokušajem izbjegavanja kazne za lošu suradnju ili rezultate.
Na kraju, istraživači naglašavaju da ponašanje u igrama može imati stvarne posljedice, kao što je pokazala Gamergate afera. Upozoravaju da igre mogu promicati rodnu segregaciju među tinejdžerima, što može potaknuti seksizam i druge neprihvatljive društvene ponašanja.
Studija je objavljena u znanstvenom časopisu PLOS ONE, pružajući uvid u kako online igre mogu utjecati na društvene stavove.