U petak, 9. maja 2025. godine, Centar za analizu europske politike (CEPA), objavila je analizu o ruskom uticaju na tlu Bosne i Hercegovine.
Prema britanskim obavještajnim službama i ministru vanjskih poslova Davidu Lammyju, Vladimir Putin želi da Zapadni Balkan bude njegovo ‘sljedeće igralište’, a cijeli balkanski region je, kako piše CEPA, drugi ruski front u Europi.
Uporedo sa ‘frontom’ na Balkanu, Moskva je vodila neumoljivu kampanju destabilizacije Moldavije, uživa značajan utjecaj u Bugarskoj i otkriveno je da pokušava podrijeti izbore u Rumuniji.
CEPA navodi da je glavni saveznik Moskve u njenim nastojanjima predsjednik bh. entiteta RS Milorad Dodik, ‘čovjek koji je toliko želio naglasiti svoju povezanost s Putinom da mu je 2023. godine dodijelio visoko priznanje’.
“Krajem 1990-ih i početkom 2000-ih, Dodikova politička karijera obilježena je naporima da se RS uskladi sa zapadnim demokratskim vrijednostima i institucijama.
Prije oko 1h
Vrhbosanski kardinal Vinko Puljić otkrio u kojem se trenutku na konklavi desio preokret
Godine 1998. pojavio se kao reformistički lider u RS, stekavši podršku Zapada zbog svojih umjerenih stavova. Bio je prepoznat po tome što je masakr u Srebrenici koji je 1995. godine počinila vojska bosanskih Srba priznao kao genocid i suprotstavio se ratnim nacionalistima”, pišu.
Dodali su da mu je ovakav pristup donio podršku Sjedinjenih Američkih Država i Evrope , što je dovelo do njegovog imenovanja za premijera RS. Međutim, nakon što je izgubio vlast 2001. godine, Dodik se vratio na političku scenu 2006. godine sa sve više nacionalističkim i proruskim programom.
“Iako se Dodik pokazao kao politički oportunista, njegova radikalizacija i bliska povezanost s Kremljom ukorijenjeni su u dva vanjska događaja: priznavanju otcjepljenja Kosova od Srbije od strane Zapada 2008. godine i naporima Sarajeva i mnogih zapadnih zemalja da centraliziraju Bosnu na način koji nije bio eksplicitno opisan u Dejtonskom mirovnom sporazumu iz 1996. godine”, pišu.
Kako se dalje navodi u tekstu, Kremlj je ohrabrivao Dodika da se suprotstavi ‘antidejtonskim’ akcijama Sarajeva i visokog predstavnika Christiana Schmidta intenziviranjem antiustavnog djelovanja i secesionističkih prijetnji, te odbacivanjem bonskih ovlaštenja koje OHR i sami visoki predstavnik imaju.
“Zbog svog impulzivnog ponašanja i opasne retorike, te ostavljen sa malo partnera ili saveznika, Dodik je gotovo u potpunosti ovisan o Moskvi”, piše CEPA, te dodaje da kremljansko ohrabrenje Dodika dolazi u najgorem trenutku za njegovog saveznika i prekodrinskog prijatelja, predsjednika Aleksandra Vučića, koji isto kao i Dodik doživljava značajan politički trenutak u matičnoj državi.
Iako Aleksandar Vučić tvrdi da Srbija ‘poštuje teritorijalni integritet BiH i integritet RS unutar BiH’, čini se da je Dodik upravo ispunio formu prvog Vučićevog čovjeka u BiH.
Foto: FENA: Milorad Dodik i Aleksandar Vučić
“Vlada Srbije je pod ogromnim domaćim pritiskom zbog demonstracija velikih razmjera koje su rezultat vjerovatne korupcije i štedljivosti tokom kineskog infrastrukturnog projekta koji je uzrokovao urušavanje nadstrešnice željezničke stanice u drugom najvećem gradu u Srbiji, usmrtivši 15 ljudi.
Štaviše, dok se za Vučića kaže da je privatno pozdravio američke sankcije uvedene na kraju Bidenove administracije kako bi se ruski Gazpromnjeft izbacio iz vlasništva nad srpskom nacionalnom naftnom kompanijom NIS, Moskva je odbila da se odrekne kontrole i čini se da je sretna što žrtvuje srpsku ekonomiju dok strane banke počinju da smanjuju svoj angažman sa NIS-om”, pišu.
Vučić kao majstor propagande i politike koji svoj mandat zasniva na traženju legitimnosti od naroda zbog rasta i razvoja Srbije, teško da bi podstakao Milorada Dodika na nepromišljenost kada bi se ekonomski tepih mogao izvući ispod nogu obojice.
Prijeteća ekonomska kriza, kako navodi CEPA, može se povezati sa ovisnošću Srbije o ruskoj energiji i prodaji većeg udjela u NIS-u Gazpromnjeftu 2008. godine, to jeste prije nego što je Aleksandar Vučić preuzeo vlast.
“Zaista, Dodikovo ponašanje nosi otiske prstiju Kremlja posvuda. Prvog aprila je otputovao u Moskvu na sastanak s Putinom, gdje je izjavio da Moskva nije samo garant Daytona, već da će se Rusija zalagati za prekid rada međunarodnih institucija u Bosni, posebno visokog predstavnika.
Dodik također očigledno lobira kod Trumpove administracije da ukine njegovu crnu listu, očito vjerujući da bi njeni napori za zbližavanje s Moskvom mogli proširiti na to da Putinu da polugu kojom će dalje destabilizirati Bosnu”, komentarisali su.
“U tom kontekstu, Trumpova administracija bi umjesto toga trebala jasno staviti do znanja Moskvi da svako rješenje rata u Ukrajini i ozbiljno ponovno angažovanje sa Sjedinjenim Državama mora biti praćeno obuzdavanjem Dodika od strane Kremlja i igranjem konstruktivne uloge u usklađivanju Bosne sa slovom i duhom Daytona. Balkan je previše ključan za evropsku sigurnost, ako ne i za međunarodni poredak, da bi SAD jednostavno pristale na ruske igre na svom drugom frontu bez ikakve odgovarajuće zapadne ili američke koristi.
Ukrajinsko rješenje koje ignoriše Bosnu i Balkan rezultiralo bi time da Putin jednostavno prisvaja te dobitke, a zatim podstiče i pojačava daljnju nestabilnost širom Balkana”, pisali su.
NATO i EUFOR u BiH naglasili su da su spremni spriječiti svaki pokušaj destabilizacije Bosne i Hercegovine, a ako bi Dodik izazvao i Zapad i Vučića proglašenjem nezavisnosti RS, oni bi nesumnjivo intervenisali i obnovili Daytonski sporazum koji je u skladu s legitimnim zahtjevima sva tri konstitutivna naroda.
“To bi omogućilo Vučiću da se barem djelimično oslobodi ruskog okova i neiskrenih pokušaja Moskve da se prikaže kao prijatelj srpske nacije.
Drugim riječima, ako bi Dodik ostvario svoje prijetnje, ova kriza, kao i mnoge druge, mogla bi predstavljati ne samo izazov već i priliku. A u tom slučaju, ovo bi predstavljalo priliku koju ne treba propustiti”, zaključili su u tekstu.
Tuzlanska Republikia
