Pravosudni i politički proces protiv bivšeg komandanta Glavnog štaba Vojske Republike Srpske (VRS) Ratka Mladića jedan je od najznačajnijih postupaka u historiji međunarodnog krivičnog prava.
Mladić je pravosnažno osuđen na kaznu doživotnog zatvora zbog genocida nad Bošnjacima počinjenog u Srebrenici 1995. godine, zločina protiv čovječnosti te kršenja zakona i običaja ratovanja tokom rata u Bosni i Hercegovini od 1992. do 1995. godine.
Prvostepeno vijeće osudilo ga je za genocid u Srebrenici, progon, istrebljenje, ubistvo, deportaciju, prisilno premještanje, terorisanje civila, protivpravne napade na civile i uzimanje pripadnika Ujedinjenih naroda za taoce. Istovremeno je oslobođen optužbe za genocid u šest općina u Bosni i Hercegovini 1992. godine. Ta presuda je u bitnom potvrđena u žalbenom postupku 2021. godine.
Prije rata u Bosni i Hercegovini, Mladić je bio oficir Jugoslavenske narodne armije (JNA). Tokom 1991. godine bio je komandant 9. korpusa JNA sa sjedištem u Kninu, gdje je učestvovao u srpskim ratnim operacijama u Hrvatskoj. U maju 1992. godine imenovan je za komandanta Glavnog štaba VRS-a, na čijem je čelu ostao tokom rata u Bosni i Hercegovini.
Njegovo djelovanje u Hrvatskoj kasnije je bilo predmet interesa i istraga, a Hrvatska je putem svojih nadležnih institucija pružala pomoć Tužilaštvu MKSJ-a.
Optužnica, bijeg i hapšenje u Srbiji
Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju (MKSJ), sa sjedištem u Haagu, osnovan je u maju 1993. godine, tokom ratnih sukoba na prostoru bivše Jugoslavije. Sud je uspostavljen Rezolucijom 827 Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda, koja je donesena jednoglasno, sa 15 glasova za.
Prva optužnica protiv Ratka Mladića podnesena je 24. jula 1995. godine, a potvrdio ju je sudija Claude Jorda 25. jula iste godine. Tom optužnicom Mladić je, između ostalog, optužen za genocid, zločine protiv čovječnosti i kršenja zakona i običaja ratovanja.
Druga optužnica protiv Mladića podnesena je u novembru 1995. godine, a 16. novembra potvrdio ju je sudija Fouad Riad. Optužnica se odnosila na zločine počinjene tokom zauzimanja Srebrenice u julu 1995. godine, uključujući genocid nad Bošnjacima, zločine protiv čovječnosti i kršenja zakona i običaja ratovanja.
Mladić je nakon rata gotovo 16 godina bio u bjekstvu. Tokom tog perioda boravio je na različitim lokacijama u Srbiji, izbjegavajući hapšenje i izručenje MKSJ-u. Njegovo skrivanje godinama je bilo predmet međunarodnog pritiska na vlasti Srbije zbog saradnje s Haškim tribunalom.
Prema službenim podacima MKSJ-a, Mladić je uhapšen 26. maja 2011. godine u Srbiji, gotovo 16 godina nakon što je prvi put optužen. Uhapšen je u selu Lazarevo, u blizini Zrenjanina, gdje je koristio identitet Milorad Komadić.
Nakon sudskog postupka pred nadležnim institucijama u Srbiji, tamošnje vlasti predale su Mladića MKSJ-u. U Haag je prebačen 31. maja 2011. godine i smješten u pritvorsku jedinicu Ujedinjenih naroda.
Pravosudni epilog: suci i presude
Prvostepeni postupak protiv Mladića vođen je pred Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju (MKSJ), a žalbeni postupak pred njegovim pravnim sljednikom, Međunarodnim rezidualnim mehanizmom za krivične sudove (MMKS).
Raspravno vijeće MKSJ-a 22. novembra 2017. godine proglasilo je Ratka Mladića krivim za genocid, zločine protiv čovječnosti te kršenja zakona i običaja ratovanja i osudilo ga na doživotni zatvor. Proglašen je krivim za genocid u Srebrenici, zločine protiv čovječnosti i kršenja zakona i običaja ratovanja, dok je oslobođen optužbe za genocid u šest općina u BiH 1992. godine.
Raspravnim vijećem predsjedavao je nizozemski sudija Alphons Orie, a članovi vijeća bili su Bakone Justice Moloto iz Južne Afrike i Christoph Flügge iz Njemačke.
Pravosnažna presuda 8. juna 2021. godine
Žalbeno vijeće MMKS-a 8. juna 2021. godine potvrdilo je kaznu doživotnog zatvora. Vijećem je predsjedavala zambijska sutkinja Prisca Matimba Nyambe, a članovi su bili Aminatta Lois Runeni N’Gum iz Gambije, Seymour Panton s Jamajke, Elizabeth Ibanda-Nahamya iz Ugande i Mustapha El Baaj iz Maroka.
Žalbeno vijeće odbilo je žalbu odbrane i potvrdilo osude za genocid, zločine protiv čovječnosti i kršenja zakona i običaja ratovanja, kao i kaznu doživotnog zatvora. Istovremeno je potvrđena odluka da Mladić nije kriv za genocid u šest općina u BiH 1992. godine.
Dvoje sudija, Aminatta Lois Runeni N’Gum i Seymour Panton, izdvojilo je mišljenje u vezi s odbijanjem žalbe Tužilaštva, dok je sutkinja Prisca Matimba Nyambe izdvojila mišljenje u dijelu koji se odnosio na kaznu.
Presudom od 8. juna 2021. godine pravosnažno je okončan predmet protiv Ratka Mladića, koji je 27. augusta 2026. godine preminuo u Haagu u 84. godini, služeći kaznu doživotnog zatvora. Njegovom smrću završeno je jedno poglavlje, ali ne i rasprave o naslijeđu rata, odgovornosti za počinjene zločine i odnosu prema žrtvama, koje i danas duboko dijele društvo u BiH i regiji.
Reakcije na Mladićevu smrt, posebno u javnosti Republike Srpske i Srbije, pokazuju da je njegova uloga i danas, nažalost, veoma prisutna u javnom prostoru BiH.
Tuzlanska Republika
 Ratka Mladića jedan je od najznačajnijih postupaka u historiji međunarodnog krivičnog prava. Mladić je pravosnažno osuđen na kaznu doživotno...){kind=link}