Rusija i Ukrajina ostaju duboko podijeljene, bez ikakvog stvarnog napretka u direktnim pregovorima koji su održani u Istanbulu. Iako je postignut dogovor o razmjeni novih ratnih zarobljenika, dva zaraćena tabora nisu se uspjela približiti kada je riječ o okončanju skupog i ogorčenog rata.
Moskva traži potpunu kapitulaciju
Rusija je još jednom pokazala da ne namjerava popustiti: ukrajinskim pregovaračima predan je memorandum koji ponavlja maksimalističke, tvrdolinijaške zahtjeve Moskve – uslove koji bi u suštini predstavljali potpunu kapitulaciju Kijeva.
Kao i ranije, zahtijeva se da se Ukrajina povuče iz četiri djelimično okupirane regije koje je Rusija aneksirala, ali ih u potpunosti nije osvojila. Kijev je ove teritorijalne ustupke više puta kategorički odbacio.
Demilitarizacija i neutralnost Ukrajine
U dokumentu se navodi da Ukrajina mora prihvatiti stroga ograničenja na svoje oružane snage, da nikada ne može pristupiti vojnom savezu, ugostiti strane trupe niti posjedovati nuklearno oružje. Drugim riječima, Rusija zahtijeva najtvrđi oblik demilitarizacije Ukrajine – što je neprihvatljivo kako za Kijev tako i za većinu evropskih zemalja koje Ukrajinu smatraju ključnom barijerom protiv daljnje ruske ekspanzije.
Sankcije, reparacije i odnosi
Ostali ruski zahtjevi uključuju obnavljanje punih diplomatskih i ekonomskih odnosa, uz eksplicitnu zabranu bilo kakvih ratnih reparacija i ukidanje svih zapadnih sankcija Rusiji. Riječ je o klasičnoj listi želja Kremlja, ali ona jasno pokazuje kako Moskva zamišlja budućnost Ukrajine – kao potčinjene države bez stvarne nezavisnosti i vojne moći.
Dva faktora koja bi mogla promijeniti tok
Ovakav nepopustljiv stav Kremlja dolazi uprkos dva ključna faktora koja bi mogla natjerati Moskvu na oprez. Prvo, Ukrajina je razvila tehničke kapacitete da napada duboko u rusku teritoriju – što su zorno pokazali nedavni spektakularni napadi dronovima na strateške bombardere hiljadama kilometara od fronte.
Drugo, američki predsjednik Donald Trump – koji u drugom mandatu pokušava brzo privesti kraju rat – sve je više frustriran ruskim ponašanjem. Nakon što je prošle sedmice Rusija izvršila masovne raketne napade na Ukrajinu, Trump je izjavio da je Vladimir Putin „potpuno POLUDIO“.
Trump pod pritiskom
Trump se sada suočava s rastućim pritiskom: njegov pokušaj da postigne brzi mirovni dogovor djeluje sve nesigurnije. Američki Senat već podržava oštre nove sankcije Rusiji, a senator Richard Blumenthal je optužio Kremlj da „ismijava napore za mir“ i „igra igru s Trumpom i Amerikom“.
Trenutno nije jasno kako će Trump reagirati – i hoće li uopće poduzeti konkretne korake. No, jasno je da je sudbina mirovnog procesa sada neraskidivo vezana uz njegovu administraciju.
Putinovo tvrdoglavo odbijanje kompromisa možda će natjerati Trumpa da djeluje – jer alternativa je da cijeli svijet vidi kako ni američki predsjednik ne može slomiti otpor Kremlja.
Tuzlanska Republika
