Otkako je invazija na Ukrajinu prije dvije godine potaknula jednu zemlju na ulazak u NATO, duž granice s Rusijom koja iznosi 1340 kilometara, rastu napetosti nalik onima iz vremena Hladnog rata.
Ta zemlja je još krajem 2023. zatvorila sve kopnene granične prelaze zbog povećanog broja ilegalnih migranata, smatrajući da Moskva „instrumentalizira migracije“ u svrhu političkog pritiska.
Pored toga, postavlja se bodljikava žica i nadzorne kamere, te povećava broj vojnika, jer je vojska te zemlje primijetila pozicioniranje nove ruske vojne opreme uz granicu.
Milionska rezervna vojska i pojačana granica
Izviđački dron koji se uzdiže iznad granice podsjeća na neizvjesnost i nepovjerenje koje se uvuklo među stanovnike te zemlje otkako su susjedi Rusi napali Ukrajinu.
„Samo 16 kilometara dijeli nas od Rusije. To navodi na razmišljanje: šta ako odluče prijeći i na ovu stranu granice, baš kao što su neočekivano krenuli na Ukrajinu, ili kao što su 1939. došli ovamo, bez upozorenja“, rekao je pripadnik vojske te zemlje Janne Latto.
Pogranični grad Lappeenranta postao je središte sigurnosnih aktivnosti i dom povećanom broju rezervnih vojnika i graničnih patrola.
Planira se povećanje broja rezervista sa oko 870 hiljada na milion do 2031. godine, kao i proširenje bodljikave žice na granici koju je ta zemlja zatvorila nakon što je optužila Moskvu da koristi migrante kao oružje hibridnog ratovanja.
„Ova zemlja ima najdužu granicu s Rusijom od svih država EU, ukupno 1340 kilometara. Ograda će obuhvatiti oko 200 kilometara, od čega je 140 u jugoistočnom dijelu“, objasnio je Samuel Siljanen, voditelj operacija u graničnom području.
Na napetu situaciju ukazuju i ostaci starih fortifikacija iz Drugog svjetskog rata. Prošle sedmice zabilježena su ometanja mobilnih signala u regijama blizu Rusije. Prije zatvaranja granice, okolna područja vrvila su od života.
Trgovačke centre i restorane redovno su posjećivali ruski turisti, ali ti objekti sada gotovo potpuno zjape prazni, što je prouzrokovalo ekonomske probleme lokalnom stanovništvu.
Zatvaranje svih osam graničnih prelaza ozbiljno je pogodilo i osobe s dvojnim državljanstvom, koje su ostale razdvojene od svojih porodica u Rusiji.
„Zatvaranjem granice krše se naša prava i to je pogrešno. Mi smo nacionalna manjina, mnogo nas je u ovoj zemlji – gdje smo sretni i koju smo prihvatili kao drugu domovinu“, rekla je Oksana Serebriakova, pripadnica ruske nacionalne manjine u Lappeenranti.
„Dok su dolazili ruski kupci, grad je uvijek bio pun ljudi. Bilo je teško pronaći parkirališno mjesto, stolovi u restoranima su skoro uvijek bili zauzeti, što je bilo dobro za poduzetnike. U gradu je bilo novca, a gosti su bili pristojni i dragi ljudi“, nadovezao se Janne Tarvainen, vlasnik antikvarijata.
Naručeno 64 američka borbena aviona
Zbog pada trgovine i turizma, lokalno gospodarstvo ostalo je bez najmanje 300 miliona eura godišnje.
Nezaposlenost je krajem prošle godine porasla na gotovo 15 posto, što je iznad nacionalnog prosjeka, ali stanovnici vjeruju da sigurnost mora biti prioritet.
Ta zemlja je naručila 64 američka borbena aviona F-35, a u novi, sjeverni NATO-ov zapovjedni centar dolazi 50 časnika.
„Kopnena granica s Rusijom postala je znatno duža ulaskom ove zemlje u Savez, pa bi ovo zapovjedništvo, ukoliko dođe do sukoba, koordiniralo s NATO snagama u regiji po pitanju zapovijedanja i kontrole“, rekao je Chris Gent, član savezničkog zapovjedništva.
Predsjednik te zemlje smatra da je jačanje ruske vojske normalan odgovor na pristupanje NATO-u, ali prema izvještaju vlade, „povećan je rizik od oružanog sukoba“ zbog razvoja ruskih vojnih kapaciteta na granici i ambicija Moskve da stvori „zaštitnu zonu“ od Arktika do južne Evrope. Zato moraju učiniti sve da granica ostane nedodirljiva.
Tuzlanska Republika
