Međunarodni Aerodrom Tuzla, bivši vojni aerodrom (iz perioda ex Yu) se nakon prenamjene počeo uzdizati kao jedno od rijetkih ekonomskih čuda u Bosni i Hercegovini. Aerodrom Tuzla se prometno uzdigao mimo svih aredroma u BiH, između ostalog zahvaljujući i saradnji s niskotarifnim avio prijevoznikom Wizz Airom.
Ovaj trend kulminirao je iz godine u godinu, a onda je došla pandemija i prvo usporavanje rasta, pa je tako 2021. prevezeno 299.012 putnika da bi se već na kraju pandemijskog perioda opet podigao promet – 2022. prevezeno je 474.336 putnika sa Međunarodnog Aerodroma Tuzla.
A onda nastaju pravi veliki problemi. U julu i augustu 2023. Wizz Air ukida bazu u Tuzli (navodeći kao razlog “globalne probleme opskrbnog lanca i česte magle”) te šalje modele aviona A320neo/A321neo na dugi servis (koji inače traje 200-300 dana).
Posljedica je bila drastična: nakon rekorda od 582.336 prevezena putnika u 2023. promet je opao na 207.551 u 2024. (‑64,4%). Aerodrom je zatvoren prema hubovima Europe, a avionski promet je stagnirao.
Kako su reagovali Vlada i menadžment
Kad su se letovi The Wizz-a ‘zagasili, ‘upalio’ se dio medijske i političke javnosti: stizale su najteže optužbe na račun menadžmenta Aerodroma te na račun Vlade TK. Pripisana im je do detalja sva krivica za pad prometa putnika na Međunarodnom aerodromu Tuzla. Ali, da li je sve to bila istina ili samo medijsko-politički spin otuđenih političkih centara moći koji su u svemu jedino vidjeli priliku za promjenu vlasti u TK?
Sada, nakon što imamo na uvid sve informacije i rezultate je očito: primjedbe su bile medijsko-politikantski ‘lov u mutnom’, a menadžment Aerodroma i Vlada TK reagovali su više nego brzo:
- Aktivirana je javna potpora: kroz javne pozive avio kompanijama, s investiranih 2,5 miliona KM u gotovo godinu dana (615.000 € + 1,2 miliona KM) za subvencije po putniku (6 €).
- Paralelno, Vlada TK ulaže dodatnih milion KM u infrastrukturne projekte – primjerice ugradnju svjetala poletno-sletne staze, važnu za Wizz i sigurnost operacija .
- Usporedo, pokrenut je javni poziv za subvencioniranje novih relacija s izdatim jasnim kriterijima – kabina s AOC, 180+ sjedala, te petodnevni rok za prijavu, jasno usmjeren na Wizz Air kao jedinog realnog kandidata.
Rezultat? Wizz Air najavio je povratak baze na jesen ove godine, sa čak devet relacija.
Diverzifikacija i otklanjanje zavisnosti
Dakle, menadžment Aerodroma i Vlada TK nisu stajali i čekali na Wizzov oporavak, pa su tako 2024. potpisani ugovori s renomiranim avio kompanijama Pegasus Airlines i A-Jet za letove prema Istanbulu. Ove linije posluju bez subvencija, što sugerira stabilan put rasta.
Štaviše, i Wizz Air nastavlja letjeti sa aerodroma Tuzla, a od 15. juna 2025. godine, ponovno je uspostavljena i linija za Beč, dodatno jačajući povezanost Tuzle sa Zapadnom Evropom.
Takvo diverzificiranje ponude pokazuje jasnu svijest menadžmenta: oslonac na jednog partnera je rizičan. Dakle, razgovori s drugim avio prijevoznicima i ulaganja u razvoj infrastrukture pokazali su sposobnost za strateški pristup.
Jasna uzročno-posljedična logika
Iz ovog slijeda jasno se vidi: raniji pad prometa nije nastao zbog uprave Aerodroma ili TK Vlade – već zbog globalnih problema Wizz Aira i prolongiranih servisnih potreba njihovih aviona.
Takođe, u protekle dvije godine došlo je do velike disproporcije između ponude i potražnje u aviosaobraćaju, pa su zbog pomenutih razloga aviokompanije uglavnom tražile subvencije od aerodroma ili turističkih zajednica da bi poslovali na određenom aerodromu i ovaj trend je još uvjek prisutan.
Menadžment Aerodroma i Vlada TK su na sve to adekvatno i promptno odgovorili: subvencijama, infrastrukturom i strateškim ugovorima.
| Problem | Akcija | Rezultat |
|---|---|---|
| Povlačenje Wizz‑a 2023. | Subvencije + infrastruktura 2023–2024 | Povratak baze 2025 |
| Ovisnost o jednom carrieru | Ugovori s Pegasusom i A-Jetom | Povećana stabilnost i diverzifikacija |
| Pad putnika 64% | Ukupna potpora Vlade i Aerodroma | Vraćeni promet i linije |
Medijska amnezija i selektivnost
Dok su mediji (naročito lokalni) neumorno križarili menadžment i Vladu TK s optužbama za “nerad” i “nenamjensko trošenje novca poreznih obveznika”, sada je tema – tišina. Promašili su ključnu kontrolnu funkciju – ne samo da nisu pohvalili povratak Wizza, već ni izvijestili adekvatno o aktivnostima menadžmenta Aerodroma i Vlade TK. Objektivnost je na testu.
Za razliku od percepcije koju su ranije kreirali neki mediji, jasno je da uzroci pada prometa na Aerodromu Tuzla nisu bili rezultat nesposobnosti lokalne uprave. Naprotiv, pokazali su zavidan stepen fleksibilnosti, strateškog planiranja i političke volje da aerodrom ne samo preživi, već i raste.
Aerodrom Tuzla se ne vraća – on već leti natrag na poziciju koju je zaslužio. I ovaj put, zahvaljujući ljudima koji nisu tražili krivce, već rješenja.
Dok mediji čekaju novu krizu da bace sjenu, možda bi bilo krajnje vrijeme da realno ocijene ko je popravio stvari, jer ovu letnu stazu – vratili su građanima menadžment Aerdoroma i Vlada TK.
