Kineski uvoz sirove nafte u junu zabilježio je najniži nivo u posljednjih deset godina. Ovaj drastičan pad značajno je doprinio održavanju niskih cijena energenata uprkos eskalaciji sukoba između SAD-a i Irana u Hormuškom tjesnacu.
Prema podacima kineske carine objavljenim u utorak, uvoz sirove nafte iznosio je 29,27 miliona tona, što predstavlja pad od 41 posto u odnosu na isti period prošle godine. Ovo je ujedno i najniža zabilježena brojka još od oktobra 2016. godine.
Kina je najveći svjetski uvoznik nafte. Prošle godine dnevno je u prosjeku kupovala 11,6 miliona barela sirove nafte (mb/d), a među njenim najvažnijim dobavljačima nalaze se Rusija, Saudijska Arabija, Irak, Iran i Brazil. Poređenja radi, kineski uvoz nafte veći je od uvoza Francuske, Velike Britanije i Njemačke zajedno.
Energetski stručnjaci smatraju kinesku odluku o masovnom smanjenju uvoza jednim od ključnih faktora koji kontroliraju cijene energenata usred američko-izraelskog rata protiv Irana.
Kina je glavni kupac iranskog i saudijskog izvoza nafte, a Peking je još prije početka rata stvorio znatne zalihe sirove nafte.
Zamjena nafte ugljem i ekonomski faktori
Stručnjaci navode da je pad uvoza posljedica niza faktora, uključujući ozbiljno usporavanje kineske ekonomije. Također, primjetni su znakovi da Kina sirovu naftu dijelom mijenja ugljem, čiji je uvoz porastao za 30 posto, dostigavši najviši nivo u posljednjih pet mjeseci.
Rješenje kao privremena mjera
U početnim fazama američkih napada, Kina je Iranu osigurala oružje i satelitsku tehnologiju, kako su izvijestili Middle East Eye i drugi mediji. Ipak, usporavanje uvoza sirove nafte pomaže u kontroli globalnih cijena energije dok SAD i Iran intenziviraju svoj sukob.
SAD i Iran su ranije potpisali memorandum o razumijevanju o produženju proljetnog primirja i pokretanju pregovora o iranskom nuklearnom programu i upravljanju Hormuškim tjesnacem. U zamjenu za prekid napada i omogućavanje nesmetanog prolaska brodova kroz tjesnac bez plaćanja taksi, Iranu je odobreno privremeno ublažavanje sankcija.
Međutim, borbe između dvije strane ponovno su se rasplamsale u proteklim sedmicama.
Iran je izvršio napade na brodove Saudijske Arabije, Katara i Ujedinjenih Arapskih Emirata koji su prolazili kroz Hormuški tjesnac preko teritorijalnih voda Omana. Teheran tvrdi da plovila nisu koordinirala prolaz s iranskim vlastima, kako je propisano memorandumom. S druge strane, sporazum ne nalaže da plovila moraju prolaziti kroz iranske teritorijalne vode.
SAD počele su pratiti brodove na plovnom putu i obnovile napade na Iran. U utorak su SAD ponovno uvele blokadu iranskih luka i brodova.
Utjecaj na globalnu ekonomiju
Cijene nafte su usljed borbi porasle sa 69 na 79 dolara po barelu, ali čak je i ta cijena relativno blaga. Sveukupno, ograničen rast cijena nafte sprečava prelijevanje ratnih dešavanja na globalnu ekonomiju. To bi moglo kupiti vrijeme američkom predsjedniku Donaldu Trumpu da nastavi s vojnim operacijama, istovremeno lišavajući Iran ključnog izvora utjecaja.
Tinta na memorandumu o razumijevanju jedva da se osušila prošlog mjeseca kada je u SAD-u zabilježen pad inflacije, potaknut nižim cijenama benzina. Prije nego što su SAD i Izrael napali Iran u februaru, cijene benzina iznosile su otprilike 3 dolara po galonu.
Danas se one kreću u prosjeku oko 3,87 dolara po galonu. Iako je to i dalje porast od 30 posto, cijene benzina su u junu pale za 10 posto, prema izvještaju o inflaciji u SAD-u objavljenom ove sedmice.
Tuzlanska Republika
